Nakon objava na društvenim mrežama i pisanja pojedinih medija da je u jednoj osnovnoj školi dijete palo u nesvijest jer je nosilo masku, Pobjeda je uputila pitanja stručnjacima koji su objasnili da nošenje maske ne može da dovede do gubitka svijesti.
U objavama su roditelji pisali da je dijete palo u nesvijest zbog maske, te da su im to rekla druga djeca koja su se tu zatekla. U toj školi njesu mogli potvrditi tu informaciju, već su naveli da je uzrok najvjerovatnije bio taj što dijete nije jelo.
Dr Senad Begić je kazao da nakon gotovo dvije godine u pandemiji i bez naziranja njenog jasnog kraja, mnoga pitanja i dalje su otvorena, a jedna od nedoumica je zaista i pitanje da li stalna upotreba maski za lice u vrtićima, školama, zajednici, nekada i porodičnom okruženju, može negativno uticati na razvoj djeteta.
Uticaj maski na razvoj
Begić je objasnio da je jedna grupa studija bila posebno fokusirana na mjerenje uticaja maski na razvoj jezičkih i emocionalnih vještina djece, odnosno na uticaj nošenja maski od strane odraslih osoba na rani rast i razvoj djece, dok se druga grupa studija konkretnije bavila mjerenjem uticaja nošenja maski na nivoe kiseonika i ugljen-dioksida osoba koje ih nose, uključujući i djecu.
"Zabrinutost da bi nošenje maski moglo ometati prirodna iskustva učenja i razvoj komunikacijskih vještina intenzivno je proučavana tokom pandemije, a rezultati ukazuju da djeca uzrasta od 3 do 8 godina, kada posmatraju lica prekrivena maskama, nisu pokazala nikakve probleme u klasifikaciji facijalne ekspresije i izraza lica", rekao je dr Begić.
On je istakao da ovi nalazi upućuju na to da djeca radije proučavaju područje očiju, čak i kada mogu da vide cijelo lice. Slični rezultati dobijeni su, kazao je on, i kod nešto starije djece, što je istraživačima ukazalo da nošenje maski, uporedo s urođenom sposobnošću djece da se brzo adaptiraju novonastalim okolnostima, nema značajnog uticaja na razvoj kognitivnih i ranih socijalnih vještina.
Normalno se diše
"Kada se radi o studijama uticaja na respiratornu funkciju, one su sprovođene među zdravim odraslima, zdravstvenim radnicima, starijima, osobama s hroničnim bolestima pluća, ali i među djecom. Rezultati ovih studija nisu pokazali da tokom produženog nošenja pamučnih ili hirurških maski niti tokom odmora ili fizičke aktivnosti dolazi do promjene nivoa (saturacije) ni kiseonika ni ugljen-dioksida u krvi ispitanika. Rikardo Lubrano i saradnici s Univerziteta Sapienza iz Rima dokazali su da nošenje hirurške maske ne dovodi do smanjenja saturacije kiseonika niti do respiratornog distresa kod djece, uključujući i djecu mlađu od dvije godine koja su bila uključena u studiju", rekao je Begić.
On je naglasio da su veličine molekula ugljen-dioksida i kiseonika takve da bez problema mogu prolaziti kroz maske, nezavisno od materijala od kojeg su napravljene.
Ono što su studije uočile jeste prisustvo nelagodnosti i individualnog osjećaja nedostatka vazduha koje su ispitanici prijavljivali, ali mjerenja tokom ispitivanja nisu potvrdila objektivno postojanje razlike u respiratornim parametrima dok su ispitanici nosili maske i dok ih nisu nosili, kako tokom odmora tako i tokom vježbanja.
