Biti žena na poziciji u Crnoj Gori izazovno je samo po sebi, a kako je biti žena na poziciji dekanice razgovarali smo sa Nelom Milošević, vanrednom profesoricom i dekanicom Fakulteta primijenjenih nauka na Univerzitetu Donja Gorica.
„Biti žena na poziciji vanredne profesorice i dekanice svakako nosi svoje izazove, ali i mogućnosti za lični i profesionalni razvoj. U svijetu nauke i obrazovanja, pogotovo u prirodnim naukama, još uvijek se susrećemo sa određenim stepenom stereotipa kada je u pitanju rodna jednakost. Na Univerzitetu Donja Gorica, to nije slučaj - štoviše, na našem studijskom programu Matematike, imamo više profesorica nego profesora, što je pokazatelj napretka u ovoj oblasti“, kazala je Milošević u razgovoru za Analitiku.
Ističe da se, kao žena na vodećoj poziciji, trudi da kroz svoje vođenje i primjere prakse doprinese stvaranju ravnopravnog i inkluzivnog okruženja.
“Pored toga, kroz mentorstvo i podršku, nastojim da budem inspiracija i uzor mladim ženama koje teže karijeri u nauci. Važno mi je da pokažem da sposobnost, stručnost i liderstvo ne zavise od pola. Vjerujem da će, s vremenom, predrasude i stereotipi postati stvar prošlosti, a inkluzivnost i ravnopravnost postati norma u akademskim i naučnim zajednicama“, poručuje Milošević.
Duboku povezanost s Crnom Gorom uvijek nosi sa sobom
Sagovornica Analitike je, nakon studija matematike na Williams College-u u SAD-u, odlučila da se vrati u Crnu Goru.
„Duboku povezanost s Crnom Gorom sam uvijek nosila sa sobom, posebno dok sam studirala u SAD-u i pohađala srednju školu u Hong Kongu. Uprkos privlačnim prilikama koje su mi se nudile u Americi, prije svega zbog izvanrednih rezultata koje sam postizala tokom studija, osjećala sam jaku želju da se vratim kući“, priča Milošević.
Veća uključenost žena ne samo da doprinosi ekonomskom razvoju i inovacijama u društvu, već i omogućava raznolikost u timovima
Iskustva koja je stekla u inostranstvu su, kako kaže, neprocjenjiva, pružila su joj globalnu perspektivu koju danas primjenjuje u obrazovanju mladih talenata u Crnoj Gori.
„Iako sam tokom studija razmišljala o različitim karijernim putevima, shvatila sam da me za početak profesionalnog puta obrazovanje najviše ispunjava. Kao dekanica i profesorica, trudim se da inspirišem mlade ljude da razvijaju radoznalost, kreativnost i analitičko razmišljanje, što smatram ključnim za razvoj našeg društva. Vjerujem da je pružanje kvalitetnog obrazovanja temelj za napredak, i ponosna sam što mogu da doprinesem tome“, ističe Milošević.
Matematičke vještine od suštinskog značaja u današnjem društvu
Sagovornica Analitike je i pokretač takmičenja iz matematike „Kengur bez granica“. Matematičke vještine su, prema njenim riječima, od suštinskog značaja u današnjem društvu, jer oblikuju temelje za razvoj kritičkog razmišljanja, analitičkih sposobnosti i rješavanja problema.
“Ove vještine su neophodne ne samo u akademskom kontekstu, već i u svakodnevnom životu i doprinose tehnološkom razvoju i inovacijama. Kroz takmičenje "Kengur bez granica", nastojimo približiti matematiku najmlađima na način koji podstiče kreativnost, razvija logičko i kritičko razmišljanje, i gradi samopouzdanje. Takmičenje nije samo provjera znanja, već inspiriše djecu da razmišljaju izvan okvira, razvijajući interesovanje i radoznalost prema matematici. Sve veća zainteresovanost učenika i rast broja takmičara iz godine i godinu, govori mi da radimo pravu stvar“, naglašava Milošević.
S druge strane, kako dodaje, kroz inovativne pristupe u nastavi, nastoji da razvije interesovanje i kod studenata koji matematiku doživljavaju kao tešku i dosadnu.
“Kroz razne inicijative i projekte, trudim se da stvorim okruženje koje podstiče radoznalost i daje studentima alate za rješavanje složenih problema“, kaže Milošević.
Postizanje rodne ravnopravnosti zahtijeva sveobuhvatan pristup
Govoreći o rodnoj ravnopravnosti, Milošević ističe da postizanje rodne ravnopravnosti zahtijeva sveobuhvatan pristup koji se oslanja na nekoliko ključnih faktora.
“Prvi korak je promocija STEM obrazovanja među djevojčicama, čime se postavljaju temelji za razvoj njihovih interesovanja i vještina u ovim oblastima. Važno je i boriti se protiv rodnih predrasuda u procesima zapošljavanja i napredovanja u karijeri, gdje inicijative kao što je članstvo u regionalnoj mreži 'Women in STEM' igraju ključnu ulogu. Ova mreža, koja je zajednička inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju i UNDP, posvećena je promociji vidljivosti žena u STEM oblastima i stvaranju podsticajnog okruženja koje podržava žene u njihovim profesionalnim aspiracijama“, napominje Milošević.
Kroz mentorstvo i podršku, nastojim da budem inspiracija i uzor mladim ženama koje teže karijeri u nauci
Osim toga, razbijanje stereotipa kroz obrazovanje i društvenu svijest je, smatra ona, ključno.
“Mentorstvo i uzori neophodni su kako bi se mladim ženama pokazalo da je moguće uspjeti u STEM oblastima. Veća uključenost žena ne samo da doprinosi ekonomskom razvoju i inovacijama u društvu, već i omogućava raznolikost u timovima, što je neophodno za kreativnost i inovativna rješenja u svijetu koji se brzo mijenja. Kroz ove napore, širimo pozitivan uticaj na cijelo društvo, pokazujući da su žene ne samo sposobne, već i ključne za napredak u svim oblastima života“, naglašava Milošević.
Radimo na stvaranju inkluzivnijeg okruženja koje cijeni talente bez obzira na pol
Na Univerzitetu Donja Gorica žene su na poziciji dekanica na više fakulteta. Milošević ističe da to šalje snažnu poruku o važnosti rodne ravnopravnosti u crnogorskom društvu, koje je još uvijek pod uticajem patrijarhalnih obrazaca.
“Ova praksa ne samo da doprinosi raznolikosti i inkluzivnosti univerzitetskog okruženja, već i pokreće šire društvene promjene u pogledu rodne ravnopravnosti. Kao dekanice, mi smo modeli i inspiracija mladim ženama, pokazujemo im da su visoki ciljevi u akademskom i profesionalnom smislu potpuno dostižni, nezavisno od tradicionalnih ograničenja“, kaže Milošević.
Njihova uloga, kako dodaje, ide dalje od simboličkog značaja - aktivno rade na promjeni percepcije ženskih lidera i doprinose promjeni društvenih normi i tradicionalnih uloga.
“Ovo ne samo da pomaže u kreiranju progresivnijeg društva, već i postavlja nove standarde u akademskom svijetu“, smatra Milošević.
Naglašava da je institucionalna podrška Univerziteta Donja Gorica u ovom procesu ključna.
„Kroz ovu podršku i zajedničke napore svih članova društva, radimo na stvaranju inkluzivnijeg okruženja koje cijeni talente i doprinose bez obzira na pol. To je put prema dugoročnoj promjeni u crnogorskom društvu, stvarajući pravednije i ravnopravnije okruženje za sve“, zaključuje Milošević.
