- Crna Gora mora što hitnije ići u gradnju akumulacija, ne za proizvodnju električne energije već za potrebe vodosnabijevanja, navodnjavanja i svih drugih privrednih potreba, rekao je za Portal Analitika Mitrović.
On je upozorio da podaci sa kojima Zavod raspolaže pokazuju drastično povečanje ljetnjih temperatura i manje količine padavina, što ima za posljedicu da će mnogi izvori pijaće vode presušiti. Prema podacima Zavoda količina padavina je za 70 odsto niža nego ranijih godina
- Ono što smo primijetili da je na sjeveru Crne Gore došlo do velikog porasta prosječnih temperatura. U centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore, sušni period je dugo trajao tako da su temperature na sjeveru ovog ljeta za čak šest do sedam stepeni veće nego ranijih godina. To je ogromno povećanje temperature. Na području primorja, temperatura je u prosjeku veća za dva stepena Celzijusovih nego ranije. Povećanje temparture na sjeveru nas zabrinjava, jer je taj dio Crne Gore veliki potencijal u oblasti voda, poljoprivrede i turizma, i ono što je izvjesno treba da odgovorimo na pitanje kako da zajednica odgovori tom izazovu. Znači osnovni izazov je kako iskoristit suficit voda u zimskom periodu, kako bi nadomjestili veliki deficit voda u ljetnjem odnosno jesenjem periodu. Znači rješenje je formiranje akumulacija prvenestveno kao rezervoara pijaće odnosno voda za navodnjavanje, objasnio je Mitrović.
Prema njegovim riječima, akumulacije bi se izgradile u jednom dijelu za izravanavanje tokova, sprječavanja poplava i bujica, a negdje i za potrebe vodosnabdijevanja i navodnjavanja. Ne samo za proizvodnju električne energije.
Mitrović je stoga predložio formiranje Strategije za upravljanje i zaštite voda.
- HMZCG kao institucija daje dovoljno podataka naučnih i stručnih, na osnovu koje mogu da se naprave planovi upravljanja vodama. Naši podaci, koji su veliko bogatstvo mogu dati dobru sliku. Nekada je na području sjeverne Crne Gore uvijek ljeti bilo padavina, a ono što stručnjaci HMZCG primjećujemo zadnjih nekoliko godina da imamo potpuno istu klimatskiu sliku primorija Crne Gore, središnjeg dijela i sjevera Crne Gore, kazao je on.
Crna Gora je inače imala ogromnu količinu padavina, prosječno 1860 mm. Pri tom, u primorskom dijelu pada 3.000 do 5.000 mm padavina godišnje dok je na sjeveru svega 700 do 800 mm padavina godišnje.
Komentari (0)
Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.