On je na raspravi povodom petogodišnjice donošenja Ustava Crne Gore ocijenio da u susret promjenama tog akta treba testirati spremnost svih u društvu za uspostavljanje istinskog ustavnog dijaloga.
„A ne da ga zamijenimo pretvaranjem Venecijanske komisije (VK) iz savjetodavnog tijela u neprikosnovenog arbitra naših unutrašnjih podjela“, kazao je Vukčević.
On je pojasnio da „uz svo uvažavanje VK, Ustav kreiramo u zemlji čiju društvenu realnost, pravne i političke podjele najbolje mi znamo, i koje smo kadri rješavati, naravno – uz uvažavanje standarda i stručnu pomoć koja nam stižu sa međunarodnih adresa“.
Vukčević je kazao da je i pokušaj ustavnog aranžiranja Evrope potvrdio da su ustavne unifikacije dalek, a možda i nedostižan cilj.
„Zato preporuke treba doživjeti u svom izvornom značenju, a ne kao izvršne naslove koje nekritički prihvatamo dokazujući svoje evropejstvo“, smatra on, javlja Mina.
Vukčević je kazao da je prilika da donosioci odluka čuju glas pravničke zajednice, ne samo u javnoj raspravi o ustavnim promjenama, nego i u susret njima.
„Da se struka oglasi i učestvuje u kreiranju ustavnih rješenja, a ne samo u javnoj raspravi o onome što su kreirali političari i stranke, uključujući nepravnike iz njihovog sastava“. precizirao je on.
Prema njegovim riječima, ustavom se moraju baviti svi, uključujući dominantno i izabrane predstavnike naroda.
„Ali ne do mjere da svojim pogodbama uruše dostojanstvo Ustava kao akta“, zaključio je Vukčević.
Građanska Crna Gora temeljna vrijednost: Predsjednik Parlamenta Ranko Krivokapić ocijenio je da je građanska Crna Gora temeljna vrijednost crnogorskog Ustava, a da je veliko dostignuće tog akta i parlamentarna demokratija.
„Pokazalo se da je izvršna vlast moć koju je teško kontrolisati, i samo parlamentarna demokratija može obezbijediti da se demokratija razvija u cjelini“, smatra Krivokapić.
Prema njegovim riječima, ustav je dobar onoliko koliko je pravičan.
„A još je važnije koliko ga je država koja ga je donijela, prigrlila kao svoju osnovnu vrijednost“, kazao je Krivokapić.
Državotvorna snaga: Ministar pravde Duško Marković kazao je da Ustav Crne Gore, zbog državno-pravnog okvira u kojem je donesen, ali iznad svega zbog njegove sadržine koja odslikava demokratsku i civilizacijsku zrelost zajednice, predstavlja izuzetnu vrijednost crnogorskog konstitucionalizma.
„Pet godina kasnije, s jedne strane smo ponosni na državotvornu snagu našeg Ustava, ali s druge – postoje razlozi za nezadovoljstvo poštovanjem najvišeg pravnog akta“, rekao je Marković.
U pojedinim segmentima, kako je naveo, dokument najverće pravne snage postao je ogledalo političkih slabosti u Crnoj Gori, što je posebno došlo do izražaja u proceduri izmjena ustava u dijelu pravosuđa.
„Ko zna koliko bi trajala ta situacija, da pred nama nije bio 29. jun, kada se u Briselu odlučivalo o otvaranju pregovora sa Crnom Gorom“, dodao je on.
Marković smatra da je problem prevaziđen, ali ne i riješen, i da su utvrđivanjem predloga amandmana, na koje je VK dala mišljenje, stvorene samo pretpostavke za dalju proceduru u parlamentu.
„Ostaje pitanje da li su otklonjene otežavajuće okolnosti za postizanje dvotrećinske većine podrške ustavnim amandmanima“, rekao je on.
Marković e kazao da želi da vjeruje da će se novi saziv Skupštine odgovorno odnijeti prema tom važnom pitanju.
„Ustav nije Sveto pismo, ali ni školska tabla na kojoj ćemo svako malo pisati i brisati. Moramo održati ravnotežu između trajnosti Ustava i promjenljivosti društvenog života”, naglasio je on.
Marković je naglasio da ustavne promjene treba da budu zamajac daljim reformama na putu izgradnje demokratskog, slobodnog i prosperitetnog društva, a ne razlog za usporavanje ili eventualno blokadu reformi.
Predstavnik Senata Udruženja pravnika, Radomir Prelević, kazao je da je pet godina kratak period da bi se mogli izvesti pouzdani zaključci o vrijednosti Ustava i njegovoj primjeni.
On je ocijenio da Ustav sadrži kvalitetne norme u oblasti organizacije vlasti i u segmentu ljudskih prava.
Prelević je kazao da se je jedan od problema inertnost u prihvatanju valjanih predloga, ne samo stručne javnosti, nego i relevantnih međunarodnih institucija, kao što su VK, Savjet Evrope i Evropska unija.
„Mi smo to, na neki način, uvijek nominalno prihvatali, ali nijesmo do kraja sproveli“, pojasnio je on.
Prelević je kazao da je za kritiku i to što je u finalnoj izradi teksta Ustava isključena stručna javnost.
Potpredsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović kazao je da se mnoge stvari na koje je to Udruženje ukazalo prilikom izrade teksta Ustava nijesu prihvaćene.
On je rekao da, što se tiče predloženih ustavnih promjena za Ustavni sud, one predstavljaju „hibridni model“, odnosno nedovršenu verziju srpskog ustava, i do kraja preslikanu verziju bugarskog ustavnog modela.
Radulović je kazao da način izbora sudija Ustavnog suda u uporedno-pravnim sistemima država EU nije riješen jednoobrazno, i da ne postoji standard.
