Brent detaljno analizira muzičke numere Džonija Keša, Stivena Patrika Morisija, osnivača legendarnih "Smitsa" i mnogih drugih muzičara, uz koje se oplakuje kraj ljubavne veze, usamljenost i razne frustacije ili koje služe tek, da se ispolji melanholija. Na listi sto najtužnijih pjesama svih vremena, koja se nalazi na kraju knjige nalaze se numere Leonarda Koena, "Rejdioheda", Frenka Sinatre, grupe "Kjur", Erika Kleptona, "Skorpionsa", U2, "Led Cepelina" i drugih.
- Mnogi ljudi neke događaje iz svog života povezuju sa određenom pjesmom. Melanholična muzika se ne sluša kada se izađe sa prijateljima na večeru ili kada ste na jezeru sa svojim drugarima. Ona se sluša u trenucima samoće - objašnjava autor obimne knjige od 400 stranica, koja obiluje zanimljivim detaljima i informacijama, zbog čega ju je američka kritika nagradila mnogobrojnim pohvalama.
Autor opisuje psihologiju tuge i grupiše muziku po različitim vrstama ovog osjećanja. Piše i o načinu na koji tijelo reaguje na tužnu muziku, kao i zašto starenje obogaćuje pjevački glas.
- Sreća je opsesija savremenog čovjeka. Mnoge knjige govore o njoj, čak je u današnje vrijeme razvijena tzv. industrija sreće - kaže Brent. - Više vremena sam melanholičan, nego srećan. Htio sam da pokažem da je i taj osjećaj dobar i da ne treba stalno da jurimo za srećom. Mnogi misle da tužna muzika baca u još veće očajanje. Smatram, međutim, da to nije baš tako. Balade mogu da pomognu da dublje sagledamo problem i da ga riješimo.
Brent je kao tinejdžer dječije hulahopke zamijenio eksplozivnim zvukom "Guns'n'Roses", "Blek Sabata", "Ineksesa" i drugih. Muzika je postala strasni dio njegovog života, počeo je da svira bas gitaru i da piše tekstove. Sate i sate je provodio u prodavnicama ploča u potrazi za novom muzikom, kako bi nahranio svoju zavisnost.
- Primijetio sam da skoro svaki umjetnik, bez obzira na žanr ili vrijeme u kome je aktivan, ima prirodnu sklonost ka melanholiji - primijetio je Brent. - Svoj vrhunac "tužne" pjesme imale su tokom devedesetih.
Mjesto u knjizi dobile su klasične kompozicije, ali najviše pažnje posvećeno je 20. vijeku i njegovoj popularnoj muzici, od legendarne Bili Holidej, pa do Bona Voksa.
(novosti.rs)
