Prošla godina je podrazumijevala veliki niz neizvjesnosti za sve nas. Pandemija je bila u jeku, mnogo ljudi je bilo zatvoreno u svojim kućama i većinu zabave (ali i posla) i dalje smo imali online. Ovo se odrazilo na povećanu upotrebu interneta i ubrzanu digitalizaciju načina života, te nije ni čudo što smo vidjeli bezbrojne tehnološke inovacije, pogotovo na polju borbe protiv koronavirusa. Uostalom, kao i u 2020. godini.
Ipak, iako je pandemija bila i dalje aktuelna, prošle godine smo mogli da vidimo brojne zanimljive inovacije i napretke na polju tehnologije, a ovdje smo izdvojili samo neke od njih.
Digitalni čitači i roboti koji vrše inspekciju
Uređaj OrCam Read pomaže ljudima s poteškoćama u čitanju koje se javljaju usljed disleksije, djelimičnog ili potpunog gubitka vida ili prosto onima koji čitaju ogromne količine teksta. U pitanju je jedan vrlo simpatičan, malen uređaj (koji svugdje možete nositi sa sobom), koji umjesto vas čita tekstove koje mu pokažete.
Ovu spravu je razvila OrCam, kompanija već poznata po uređajima baziranim na vještačkoj inteligenciji (AI) koji pomažu ljudima sa oštećenim čulom vida ili sluha.
A kako funkcioniše ovaj uređaj? Sve što korisnik treba da uradi jeste da ga preusmjeri ka stranici neke knjige, meniju, reklami ili bilo kojem tekstu, pritisne dugme i on odmah počinje da čita naglas. Tu je i mogućnost da se digitalnom čitaču daju glasovne komande, pa ga možete naglas zamoliti da pročita bilo što – radno vrijeme neke prodavnice, telefonski broj s vizitkarte i još mnogo toga. Glas koji dolazi iz uređaja zvuči nevjerovatno prirodno, a može i da čita tekstove na više jezika.
Jedva čekamo da vidimo kako ovaj uređaj čita tekstove na našem jeziku. Do tada, hajde da vidimo druge tehnološke izume iz 2021.
Prošle godine smo mogli da vidimo i korištenje Percepto AIM uređaja. Iza ovoga stoji kompanija Percepto, a u pitanju je softverski program (baziran na vještačkoj inteligenciji) koji robotima i dronovima omogućava da vrše inspekciju infrastruktura kao što su fabrike, elektrane i rafinerije nafte. Ovim programom roboti i dronovi mogu da vrše nadzor efikasnije, bezbjednije i češće, što omogućava kompanijama da povećaju efikasnost svojih radova, da ih učine bezbjednijim i da umanje troškove.
Pametno navodnjavanje, pametne ulice i pametne maske
Sljedeći izum tiče se pametnog navodnjavanja, a dolazi od kompanije SupPlant. Ova kompanija je osmislila senzor koji procjenjuje koliko je nekoj biljci na farmi potrebno vode. Senzor se stavlja u tlo, gdje potrebu za vodom procjenjuje putem algoritma koji uzima u obzir vrstu biljke, vlažnost zemlje i klimatske uslove. Baziran je na vještačkoj inteligenciji i internetu inteligentnih uređaja.
SupPlant je osnovana 2015. godine i cilj joj je da pomogne rješavanju negativnog uticaja koje globalno zagrijavanje ima na male poljoprivrednike širom svijeta. Postoji oko 450 miliona malih poljoprivrednika, a SupPlant je osmišljen upravo s njima na umu. SupPlantov sistem pruža finansijski dostupno rješenje za navodnjavanje, bez potrebe za velikim kapitalnim investicijama za poljoprivrednu opremu, što donosi korist malim poljoprivrednicima.
Za sada su rezultati ovog sistema vrlo zadovoljavajući. SupPlant trenutno koriste poljoprivrednici u 14 država, a testiranja u Meksiku su pokazala da SupPlant smanjuje utrošenu vodu za 15%, dok povećava rod biljaka za 20%.
ElectReon je razvio sistem koji puni elektronska vozila dok su u pokretu koristeći bakarne cijevi postavljene na ulici. Ove cijevi su pokrivene betonom, a energiju dobijaju od posebno dizajniranog podzemnog sistema. Tokom vožnje vozilo se puni preko prijemnika koji su instalirani ispod njega.
Koje su koristi od ovog sistema? Mnogobrojne! Umjesto da nose teške baterije koje se sporo pune, brzo troše, imaju kratak životni vijek i ograničavaju vozača u kretanju, elektronska vozila sad mogu neprestano da pune svoje baterije sve dok se voze ovim pametnim putevima. Ukratko, cilj ove kompanije je da dozvoli elektronskim vozilima da nose manje baterije – ili, štaviše, da ih ne nose uopšte! Elektronska vozila će tako biti efikasnija, lakše će se proizvoditi, a i baterije neće toliko štetiti okolini tokom proizvodnje.
Naravno, pandemija je prošle godine još uvijek bila tu, tako da smo mogli vidjeti i inovacije čija je svrha zaustavljanje širenja koronavirusa. Savršen primjer ovoga desio se u Japanu, gdje su naučnici izmislili kovid-maske koje svijetle ultraljubičastim svjetlom u slučaju zaraze koronavirusom. Isto tako je tim naučnika iz Singapura razradio i testirao uzorkovanje vazduha kao metodu za mjerenje rizika od zaraze koronavirusom.
Šta možemo očekivati u 2022. godini?
Krajem oktobra prošle godine izvršni direktor Facebook-a Mark Zakerberg iznenadio je cijeli svijet najavljivanjem planova koji će do srži promijeniti najpopularniju društvenu mrežu na svijetu. Naime, Facebook će postati „Meta“, a fokus je sada na tzv. metaverzumu. Od Marka Zakerberga nazivan „sljedećim korakom u evoluciji socijalnog povezivanja“, metaverzum predstavlja svojevrsnu mrežu 3D virtuelnih svjetova koji se pretapaju u stvarni svijet. U metaverzumu ćete moći ići u školu ili na posao, gledati filmove, prisustvovati koncertima i još mnogo toga.
Kako je metaverzum uveliko baziran na virtuelnoj i proširenoj stvarnosti, tako možemo računati na to da će ove godine fokus biti upravo na razvoju tih tehnologija. Iako i dalje možemo očekivati inovacije na polju koronavirusa, te razne nove izume koji će nas iznenaditi, s razlogom vjerujemo da će u fokusu javnosti biti razvoj tehnologija za virtuelnu i proširenu stvarnost.
Ipak, Facebook nije jedina kompanija koja radi na metaverzumu. Ranije ove godine , Microsoft je saopštio da će za 68,7 milijardi dolara kupiti Activision Blizzard, giganta u industriji video-igara, poznatog pa franšizama kao što su "Call of Duty", “Warcraft,” “Diablo” itd. U svom saopštenju Microsoft je napomenuo da će ova akvizicija biti ključna za izgradnju metaverzuma. Kako će ova kompanija iskoristiti franšize da izgradi svoj metaverzum, možemo samo da nagađamo. Ipak, sigurno je da nas u ovoj godini čeka i naizvjesna „borba metaverzuma“ između Facebook-a i Microsofta.
Stoga, iako će ostati obilježena kao još jedna godina pandemije koronavirusa, 2021. godina nam je ujedno dala razloge da se radujemo boljem, sretnijem i inventivnijem sjutra. U godini koja je već počela, naše je da na najbolji mogući način iskoristimo svaki trenutak koji nam donosi.
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn, koja godinama ulaže napore da internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, na kojem se možeš informisati o svim besplatnim prilikama namijenjenim mladima koje doMEn stvara u Crnoj Gori.
