Situacija u Ukrajini i oko nje je izuzetno napeta. U blizini naših granica nalazi se 150.000 ruskih vojnika – od Bjelorusije do Krima i Crnog mora. Tu su i desetine vojnih brodova i hiljade aviona, tenkova, artiljerijskih jedinica i druge opreme koja je spremna za angažovanje u roku od nekoliko sati.
Postoje čvrsti dokazi da ruska vlada ozbiljno razmatra angažovanje svih ovih vojnih sredstava protiv Ukrajine. Vjerujemo da su sve preliminarne odluke donešene, tako da je konačna odluka sada na predsjedniku.
Ukoliko kampanja ipak počne, to će značiti operaciju združenih snaga u svim domenima: kopnenim, vazdušnim, mornaričkim, sajber, informacionim i specijalnim operacijama. Biće to sukob kakav u Evropi nije viđen od Drugog svjetskog rata.
Hiljade političara, posmatrača i novinara sada pokušavaju da shvate šta je na umu Vladimira Putina. Pošto je to nemoguće znati, sada se koncentrišemo na ono što bi Kremlj ipak odvratilo od rata.
Biće to sukob kakav u Evropi nije viđen od Drugog svjetskog rata
Putin se godinama kretao korak po korak do ovog trenutka, dovodeći u pitanje međunarodno pravo i izvlačeći se pomoću njega. On je 2008. okupirao dio Gruzije, a svijet to jedva da je i primijetio. On je okupirao Krim i počeo rat u istočnoj Ukrajini, a svijet je na to skoro zaboravio nekoliko godina kasnije. Okupio je trupe oko Ukrajine u proljeće 2021. i jedina posljedica je bila to što je organizovan grandiozan sastanak sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom u Ženevi sa pažnjom koju nije dobio nijedan drugi svjetski lider.
Sankcije protiv projekta gasovoda Sjeverni tok 2, koji povezuje Rusiju i Njemačku, zamalo da su ukinute u julu 2021. Dok se svijet bavio uobičajenim stvarima svih ovih godina, Ukrajina je gubila svoje službenike svakih nekoliko dana, dok je Rusija govorila svijetu da su ih ubili „nezavisni pobunjenici“. Zapad je godinama znao da su ti pobunjenici bili posredne snage koje je finansirala, regrutovala, obučavala i kojima je upravljala Rusija, ali mu je odgovaralo da nastavi da ima posla sa Putinom. Sada vidimo do čega može dovesti tako dugo zatvaranje očiju.
Dakle, koje su opcije i da li je prekasno da se sve to zaustavi?
Vjerujemo, čak i uz veoma kratko vrijeme na raspolaganju, da je još moguće spriječiti Putina da započne rat. Međutim, to u velikoj mjeri zavisi od koraka koje će svjetski lideri napraviti u narednih dan-dva.
Iz proučavanja ruskog procesa donošenja odluka godinama znamo da oni uvijek biraju između nekoliko dostupnih opcija. Iako je bio veoma uporan u svojim krajnjim ciljevima, Putin je usvojio agilan pristup: kada naiđe na ozbiljan otpor, on se povlači i prilagođava svoje postupke.
Svjetski lideri treba da pokažu Putinu da ovo neće biti brzi pobjednički rat, već katastrofa koja će da dovede do političke izolacije Rusije, sankcija koje će da unište njenu ekonomiju i ponižavajućeg vojnog poraza. U konačnici, to bi moglo da označi kraj Putinove političke karijere, ostavljajući da u istoriji bude upamćen kao arhitekta propadanja Rusije umjesto perioda slave.
Koraci koje bi Zapad mogao da preduzme da ga ubijedi u ovo su jasni. Sankcije moraju da budu uvedene kako bi se spriječilo da Rusija ima aktivnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Rusija zarađuje mnogo novca sa Zapada, njeni poslovni ljudi žive u Velikoj Britaniji, SAD i Evropi, članica je zapadnih tržišta kapitala, glavni snabdjevač robom i uživa u pogodnostima tog angažmana. Istovremeno, on nasilno osporava konkretne principe na kojima se zasnivaju zapadne demokratije. Rusko društvo treba da shvati da će Zapad to da zaustavi. Sankcije ne treba samo da budu teške, već moraju da budu razorne.
Putin takođe treba da shvati da postoje realne šanse da postane osuđeni ratni zločinac. Ukrajina nije učinila ništa da opravda ovaj rat, a ne postoji ni kredibilno objašnjenje zašto bi do njega uopšte trebalo da dođe. Nepravedni ratovi su nezakoniti.
Putinovi vojni planovi zasnovani su na dvjema kritičnim pretpostavkama: da je veliki broj ruskih trupa smještenih na strateškim pozicijama i da ima neospornu prednost u nekim kritičnim sposobnostima (prije svega u borbenoj avijaciji i mornarici).
Ukrajina nikada nije tražila i ne zahtijeva da zapadne trupe dođu u Ukrajinu da se bore
Međutim, ukrajinske snage nijesu laka meta. Naše trupe imaju borbeno iskustvo iz posljednjih osam godina borbe na granicama, motivisane su, poznaju teren svoje zemlje mnogo bolje od Rusa i, što je najvažnije, imaju masovnu podršku lokalnog stanovništva. Prema nedavnoj anketi, više od trećine Ukrajinaca reklo je da će se prijaviti za borbu u otporu ukoliko Rusija sprovede invaziju na njihovu zemlju.
Mogući napad na Kijev je i dalje goruća tema, ali Ukrajina će nastaviti da postoji čak i ako bude morala da premjesti svoj glavni grad na zapad zemlje. Složena geografija Kijeva znači da je nemoguće zatvoriti grad. Međutim, čak i ako ruske trupe zauzmu Kijev, što bi bilo veoma teško, zauzvrat će se suočiti sa snažnim napadom jedinica ukrajinske vojske.
Ukrajina je bila srećna što ima partnere (SAD i UK, kao i nekoliko drugih nacija koje je podržavaju) koji isporučuju stotine tona opreme za uništavanje ruskih kapaciteta na terenu. Ukrajina nikada nije tražila i ne zahtijeva da zapadne trupe dođu u Ukrajinu da se bore. Ima stotine hiljada kvalifikovanih ljudi koji će pomoći. Ali za to je potrebna oprema. Na dobrom smo putu: vjerujem da Ukrajina već ima više protivtenkovskog oružja nego što Rusija ima tenkova. Kopnena invazija bi bila katastrofa za Rusiju, ali zapadni lideri treba da kažu Putinu da je zagarantovan neuspjeh. To će biti najviše zastrašujuće, a sada je ključani momenat da mu se to kaže.
Naravno, shvatamo da će zatvaranje ruske ekonomije biti veoma teško za mnoge zapadne kompanije. Međutim, cijena ovih ekonomskih mjera, kao i opreme, ne bi bila ništa u poređenju sa potencijalnom cijenom velikog evropskog rata. Kada su u pitanju potencijalne štete, cijena mira je besplatna.
Zapad nam treba da bi preduzeo ovu akciju sada, danas, prije nego što se probudimo u novoj mračnoj stvarnosti.
* * * * *
Autor je Andrij Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar odbrane i predsjednik thinktank organizacije Centar za odbrambene strategije u Kijevu
