Novi Zeland je dobio svoju prvu ministarku spoljnih poslova iz naroda Maori

Nanaja Mahuta (Nanaia Mahuta) pripada narodu Maora, starosjedjelaca Novog Zelanda i poznata je javnosti još od kada je prije četiri godine ušla u parlament kao jedina žena sa tradicionalnom tetovažom na bradi, zvanom moko kauae koja kod starosjedjelaca predstavlja svojevrsnu ličnu kartu jer sadrži informacije o porijeklu, statusu i istoriji osobe.

Nanaja Mahuta (Nanaia Mahuta) Foto: FB Women Political Leaders
Nanaja Mahuta (Nanaia Mahuta)
CNN, RNZIzvor

"Privilegovana sam što ću moći da zastupam svoju zemlju u inostranstvu", kazala je Mahuta, a prenio nacionalni emiter Radio Novi Zeland.

Nanaja Mahuta je članica pokreta Kingitanga koji postoji više od 160 godina na Novom Zelandu, a dio je Laburističke stranke premijerke Džasinde Ardern. Pokret Kīngitanga, ili Pokret kralja Maora koji objedinjuje više plemena na Novom Zelandu i oredstavlja značajno je političko prisustvo na Novom Zelandu.

Laburistička stranka lijevog centra premijerke Jacinde Ardern izabrana je prošlog mjeseca, osvojivši 49,1% glasova prema preliminarnim rezultatima. Zauzevši 64 od 120 mjesta, njena stranka je prva koja je osvojila većinu otkako je trenutni politički sistem u zemlji uveden 1996. godine.

Novi parlament će, po svemu sudeći biti jedan od najraznolikijih na svijetu jer će skoro polovinu vlasti u zemlji vršiti žene, što je znatno više nego svetski prosek koji iznosi 25 odsto.

Otprilike 10% novog parlamenta otvoreno je LGBTQ - što je više od Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je oko 7% članova Donjeg doma otvoreno homoseksualno, prema nacionalnoj televiziji Novi Zeland. Novi potpredsjednik vlade Novog Zelanda Grant Robertson također je homoseksualac. "Ovo je kabinet i izvršna vlast koje se temelje na zaslugama i takođe je nevjerovatno raznolik. Ponosna sam na to," rekla je Ardern u ponedjeljak kada je najavila svoj kabinet. "Oni odražavaju onakavNovi Zeland koji ih je izabrao", dodala je ona.

Ko je Nanaja Mahuta?

Mahuta je prvi put izabrana u parlament 1996. godine i prethodno je imala niz portfelja, uključujući i onaj ministrarke lokalne uprave i razvoja Maora.

Ona je u srodstvu s pokojnom kraljicom Māori, Te Arikinui Te Atairangikaahu, i trenutnim monarhom Māori, Kingijem Tuheitijom, navodi RNZ.

Mahuta je 2016. godine učestvovala u tradicionalnoj ceremoniji moko - ili Māori dizajniranja tetovaža - i postala prva žena koja je u parlamentu nosila moko kauae.

Moko su izuzetno simbolični i sadrže informacije o porijeklu, istoriji i statusu osobe. Postoje i sveti protokoli oko tā moko - čin primjene mokoa na osobu. Istorijski gledano, moko se nanosio dlijetima, ali sada se često koriste mašine za tetoviranje.

U to je vrijeme Mahuta rekla da nije puno razmišljala o tome kako će njena tetovaža otvoriti novi teren. "Upravo sam razmišljala o dužoj projekciji svog životnog hoda i načinu na koji želim ići naprijed i dati svoj doprinos. To mi je najvažnije", rekla je, prema izvještaju RNZ-a.

Rukuvai Tipene Alen

Rukuvai Tipene Alen (Rukuwai Tipene-Allen), politička novinarka televizije Māori, koja takođe nosi moko kauae, rekala je da je Mahutino imenovanje bilo izuzetno značajno.

"Prvo lice koje ljudi vide na međunarodnom nivou sada je neko ko govori, izgleda i zvuči kao Maori", rekla je. "Lice Novog Zelanda je autohtono."

Rekla je da činjenica da Mahuta nosi moko kauae izuzetno osnažuje.

"To pokazuje da je našoj kulturi mjesto na međunarodnom nivou, da ljudi vide važnost Maora i poenta je u tome što to što Maori dovode u takvu ulogu", dodala je Tipene-Allen. "Nošenje obilježja svojih predaka pokazuje ljudima da za Maore ne postoje ograničenja ."




Portal Analitika