Sjećate li se kako ste se loše osjećali kada ste posljednji put bili prehlađeni? Decembar označava početak zime, odnosno najhladnijeg doba u godini, kada su sve češće prehlade, grip i druge infekcije respiratornog sistema, na šta su posebno osjetljiva djeca.
Prehlada je infekcija gornjih disajnih puteva i najčešći razlog zbog kojeg se odlazi kod ljekara, posebno u zimskim mjesecima koji su pred nama. Poznato je najmanje 200 virusa koji mogu izazvati simptome prehlade, no najčešći su rinovirusi, koronavirusi i adenovirusi.
O tome kako razlikovati običnu prehladu od gripa, te koje su najučinkovitije metode liječenja i prevencije ovakvih stanja, za Portal Analitika govori spec. pedijatar gastroenterolog, dr Dušanka Novosel.
Analitika: Dani su kraći i hladniji, što znači da se više vremena zadržavamo u zatvorenim prostorijama. Time se stvaraju savršeni uslovi za brzo širenje infekcija disajnih puteva i probavnih organa, naročito kod mlađe djece. Koji su najčešći simptomi prehlade, gripa?
Dr Novosel: Akutni rinitis, nazofaringitis po učestalosti zauzima prvo mjesto među akutnim respiratornim infekcijama. Ovo oboljenje je u narodu poznato i po nazivu „prehlada“,„nazeb“, „kijavica“, i slično.
Najčešće se ispoljava zapušenim ili curenjem nosa, učestalim kijanjem, suzenjem očiju, osjećajem suvoće i grebanja u grlu, koje je ponekad praćeno i kašljem. Povišena temperatura je rijetka i, ukoliko je prisutna, obično je blago povišena.
Grip, s druge strane, ima nagli i intenzivan početak. Karakterišu ga visoka temperatura, izraženi bolovi u mišićima i zglobovima, osjećaj umora i opšta malaksalost. Kašalj je gotovo uvijek prisutan i često intenzivniji. Kod djece se simptomi gripa mogu manifestovati i povraćanjem ili prolivima, što dodatno otežava kliničku sliku.
Zanimljivo, grip može imati bifazni tok: nakon nekoliko dana visoke temperature može uslijediti kratka pauza (dan ili dva) bez temperature, nakon čega dolazi do njenog ponovnog porasta. U ovim slučajevima, neophodno je isključiti komplikacije poput upale pluća ili infekcija uha, jer takva stanjazahtijevaju dodatno liječenje.
Analitika: Kako se najčešće prenose respiratorni virusi?
Dr Novosel: Respiratorni virusi se najčešće prenose kapljičnim putem – kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Takođe, virus se može prenijeti dodirom kontaminiranih površina, a zatim dodirivanjem očiju, nosa ili usta. Posebno treba istaći razlike u kontagioznosti, tj. sposobnosti virusa da se širi. Virus gripa je među najkontagioznijim respiratornim virusima.
Osobe zaražene gripom najzaraznije su tokom prva tri dana bolesti, dok neki, poput male djece i osoba sa oslabljenim imunitetom, mogu ostati zarazni i duže. Zanimljivo je da zaražena osoba može prenijeti virus na svoje bliske kontakte čak i jedan dan prije pojave simptoma.
Analitika: Kada bi roditelji trebali posjetiti pedijatra ako djeca počnu da razvijaju simptome?
Dr Novosel: Roditelji bi trebali potražiti pomoć pedijatra u sljedećim situacijama:
- Visoka temperatura koja traje duže od 3 dana ili povratak temperature nakon jednog ili dva dana pauze, što može ukazivati na komplikacije.
- Jaka malaksalost i neaktivnost djeteta,
- Otežano disanje ili ubrzano disanje,
- Odbijanje tečnosti i hrane.
Generalno, ako dijete ima visoku temperaturu, ali je raspoloženo, igra se i jede kada se temperatura obori, obično nema razloga za brigu. Međutim, ako simptomi, kao što sam navela, postanu ozbiljniji ili traju duže od očekivanog, potrebno je reagovati kako bi se isključile komplikacije.
Analitika: Imamo djecu koja su otpornija i bez problema se bore s različitim mikroorganizmima, poput virusa, bakterija i gljivica, ali tu su i oni sa slabijim imunitetom koji ih dosta teško podnose. Zašto su neka djeca otpornija na infekcije, dok se druga češće razbolijevaju?
Dr Novosel: Otpornost na infekcije ponajviše zavisi od genetike i izloženosti infekcijama. Djeca koja su dojena obično imaju jači imunitet zahvaljujući zaštitnim faktorima iz majčinog mlijeka. S druge strane, određeni faktori mogu oslabiti imuni sistem kod djece, uključujući: hronične bolesti, nepravilnu ishranu, koja ne obezbjeđuje dovoljno nutrijenata, nedostatak fizičke aktivnosti, koja je ključna za pravilno funkcionisanje organizma.
Posebno treba napomenuti da djeca koja su u ranim godinama često koristila antibiotike mogu imati narušen imuni sistem. To je posljedica promjena u mikrobiomu crijeva, koji ima ključnu ulogu u regulaciji imunoloških procesa.
Očuvanje ravnoteže crijevne flore je od suštinskog značaja za snažan i efikasan imunitet.
Analitika: Koja je adekvatna terapija za respiratorne infekcije i kako odabrati pravi pristup liječenju?
Dr Novosel: Terapija za akutne respiratorne virusne infekcije temelji se na simptomatskom pristupu, odnosno liječenju koje ima za cilj ublažavanje simptoma. U prvom planu su lijekovi za snižavanje povišene temperature i ublažavanje bolova (antipiretici i analgetici), kao i preparati koji sprečavaju sekreciju i smanjuju otok sluzokože nosa, preparati za ublažavanje kašlja i olakšavanje iskašljavanja.
Od velike važnosti je obezbijediti dovoljan unos tečnosti, toplih napitaka, pridržavanje higijensko-dijetetskog režima ishrane, mirovanje i opšte mjere očuvanja imuniteta.
Važno je naglasiti da antibiotici nemaju efekta na viruse, pa njihova primjena ne utiče na tok ni trajanje virusne infekcije.
Analitika: Na šta treba obratiti pažnju prije nego što primijenimo sprej za nos djeci? Kada je neophodno uključiti antibiotik?
Dr Novosel: Roditelji često započnu terapiju kapima za nos prije konsultacije sa pedijatrom, što nije greška, pod uslovom da su preparati odabrani primjereno uzrastu i korišćeni u preporučenom trajanju od 5-7 dana.
Što se tiče antibiotika, oni se trebaju primjenjivati isključivo po savjetu ljekara i samo u slučajevima bakterijskih infekcija. Pedijatar će postaviti dijagnozu na osnovu simptoma, trajanja bolesti i laboratorijskih nalaza, jer nepravilna upotreba antibiotika može dovesti do razvoja otpornosti bakterija i trajnog narušavanja imuniteta djeteta, što predstavlja ozbiljan zdravstveni problem.
Analitika: Osim djece i odrasli su ugroženi u sezoni virusa u zimskim mjesecima koji su pred nama. Od kojih virusa se moramo pripaziti?
Dr Novosel: Osim virusa gripa, pažnju treba obratiti na respiratorni sincicijski virus (RSV), rinoviruse, adenoviruse, koronaviruse. Kod odraslih i djece sa oslabljenim imunitetom ovi virusi mogu izazvati ozbiljnije komplikacije.
Analitika: Kako razlikovati grip od drugih virusa, posebno koronavirusa?
Dr Novosel: Grip obično ima nagli početak sa visokom temperaturom i dostizanjem vrhunca simptoma do trećeg ili četvrtog dana, nakon čega simptomi počinju da se smiruju.
S druge strane, infekcije koronavirusom mogu početi postepeno, a komplikacije očekujemo od5-7dana bolesti. Grip se najčešće karakteriše izraženijim i produktivnijim kašljem, dok su kod koronavirusa česti gubitak čula mirisa i ukusa, kao i duži period trajanja suvog kašlja.
Obje bolesti mogu biti praćene digestivnim simptomima, poput mučnine, povraćanja ili proliva, što dodatno otežava razlikovanje. Jedina značajnija razlika može se uočiti kod djece, kod kojih koronavirus najčešće izaziva blagu temperaturu, dok su ostali simptomi, poput kašlja ili izraženog toka bolesti, mnogo rjeđi nego kod gripa.
Generalno, zbog velikog preklapanja simptoma, razlikovanje gripa infekcije koronavirusom može biti izazovno, a laboratorijski testovi ostaju jedini pouzdan način za tačnu dijagnozu.
Analitika: Koliko preskakanje ili odgađanje vakcinacije protiv gripa može biti opasno za stariju populaciju i hronične bolesnike? Da li se vakcina preporučuje i zdravim osobama?
Dr Novosel: Preskakanje vakcinacije povećava rizik od komplikacija kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Grip može izazvati ozbiljne posljedice, uključujući upalu pluća i pogoršanje osnovnih bolesti.
Vakcina se preporučuje i zdravim osobama radi zaštite sebe i smanjenja širenja virusa u zajednici.
Analitika: Koje namirnice bismo trebali koristiti tokom mjeseci pred nama kako bi se hranom ojačao imunološki sistem za borbu protiv prehlade, gripa...?
Dr Novosel: Namirnice bogate vitaminima C i cinkom, kao i antioksidansima, od ključnog su značaja za jačanje imunološkog sistema, posebno tokom zimskih mjeseci.
Citrusno voće poput narandži, limuna i grejpa pomaže u podizanju nivoa vitamina C, dok fermentisani proizvodi, poput jogurta i kefira, doprinose zdravlju crijevne flore, koja ima ključnu ulogu u imunitetu.
Riba bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa i sardine, pomaže u smanjenju upalnih procesa u organizmu. Orašasti plodovi, med i propolis bogati su hranljivim supstancama koje dodatno podržavaju imunitet, dok bijeli luk djeluje kao prirodni antiseptik.
Važno je napomenuti da ovakav način ishrane ne bi trebao biti kratkoročna mjera, već životni stil. Redovno konzumiranje ovih namirnica doprinosi ne samo prevenciji prehlada i gripa, već i očuvanju opšteg zdravlja na duže staze.
Zdrave navike u ishrani, uz dovoljno sna, fizičke aktivnosti i upravljanje stresom, temelj su jakog imunološkog sistema.
