Od polno prenosivih infekcija (bez HIV-a i AIDS-a) u 2021. godini prijavljeno je 76 slučajeva, što je za oko 15 odsto niža vrijednost u odnosu na godinu ranije. Ipak, iz Instituta za javno zdravlje napominju da je taj broj daleko ispod
stvarnog broja, prvenstveno kao posljedica neprijavljivanja ovih infekcija od strane ljekara.
U godišnjem izvještaju zaraznih bolesti IJZ za 2021. navodi se da je prijavljeno pet slučajeva sifilisa.
Zabilježeno je i 15 slučajava hlamidije kod mladih žena između 20 i 29 godina.
U tom periodu zabilježen je i jedan slučaj malarije i deset mišje groznice.
Najviše preminulih od korone
Ipak, kada su u pitanju zarazne bolesti u 2021. najviše je prijavljeno oboljelih od korone, njih 123.539 slučajeva od čega je preminulo čak 1.729 osoba. Od korone najviše je umrlo u Podgorici njih 459, Nikšiću 268, Baru 163, Bijelom Polju 123 osobe.
Zabilježen je i po jedan smrtni slučaj od pneumonije, klostridije (bolničke infekcije), encefalitisa (upale moždane ovojnice) i dva od septikemije, odnosno ozbiljnog pada krvnog pritiska usljed sepse.
Nakon korone, najviše oboljelih bilo je od varičele, odnosno ovčijih boginja 1.079 osoba. Iz Instituta napominju da je to posljedica činjenice da se u našoj zemlji ne sprovodi specifična mjera primarne prevencije kojom bi se moglo značajnije uticati na kretanje
obolijevanja od varičele. U toj godini registrovana je i epidemija u Bijelom Polju, Herceg Novom i Plavu.
Kada su u pitanju male boginje, nije bilo registrovanih slučajeva.
Salmonela
Na trećem mjestu po učestalosti zaraznih bolesti bio je skabijes, odnosno šuga koja je kožno oboljenje. U jednoj porodici u januaru te godine šugu je dobilo čak osam članova.
Šuga je parazitarno oboljenje koju izaziva jedna vrsta grinje, u narodu poznata kao šugarac, a bolest prati neugodno češanje.
– Registrovano je i 142 slučaja rotavirusa koji izaziva teške dijareje obično kod odojčadi i predškolske djece.
Od salmonele koja se dobija uglavnom trovanjem hranom zaraženo je bilo 102 osobe, a u Podgorici je u maju registrovana epidemija. Tu bakteriju u glavnom gradu dobilo je 10 osoba.
U vrhu je i mononukleoza ili bolest poljupca koju uglavnom karakteriše bol, crvenilo grla kao i uvećane limfne žlijezde na vratu. Nju je prije dvije godine dobilo 90 osoba.
Registrovano 10 slučajeva mišje groznice
Prije dvije godine Institutu je prijavljeno deset slučajeva mišje groznice, bez smrtnog ishoda.
Kako su za Pobjedu ranije pojasnili ljekari, način na koji dolazi od zaražavanja ljudi može biti udisanjem prašine ili aerosola koji je kontaminiran izlučevinama životinja prenosnika virusa ili unosom uzročnika u usta zbog neadekvatne higijene ruku, hrane i pića.
Obično na katunima na planinama dolazi i do kontaminacije mjesta gdje se kupi bijeli mrs (mliječne prerađevine) njegovim unošenjem. Takođe, pod velikim rizikom su ljudi koji u prirodi beru i jedu šumsko voće ili konzumiraju hranu i piće koje je kontaminirano izlučevinama glodara. Inače, virus je veoma termolabilan i ne može dugo opstati na većim, temperaturama. Već temperatura od 37° C dovodi do uništenja virusa – pojasnili su ranije ljekari za naš list.
Neki slučajevi hemoragijske groznice imaju brz tok koji se završava smrtnim ishodom, stoga je, kako kažu stručnjaci, bitno rano prepoznavanje simptoma bolesti i preduzimanje odgovarajućih dijagnostičkih i terapijskih mjera.
