U Izvještaju o radu Zaštitnika za prošlu godinu konstatovano je da je pandemija izazvana COVID-om 19 uticala na ostvarenje prava djeteta.
Kako se navodi, pandemija se reflektovala na ostvarivanje prava na obrazovanje i doprinijela produbljivanju razlika dostupnosti obrazovanja različitih kategorija djece.
- Organizovanje onjaln nastave, iako je doprinijelo održavanju nastavnog procesa, izazvalo je i negativne efekte. Ovaj oblik nastave nije definisan važećim propisima, a takođe ni nastavni program nije prilagođen ovom obrazovnom procesu - ocijenio je Zaštitnik.
Organizovanje nastave na ovaj način, kako je ukazano, iziskivalo je obezbjeđivanje informaciono tehničkih uslova (računara, interneta idr) koja kao takva zahtijeva dodatna finansijska sredstva, a samim tim usložnjavaju finansijsku situaciju porodica.
Ističe se da su naročito bila pogođena djeca iz ruralnih sredina, djeca marginalizovanih grupa, i djeca sa smetnjama u razvoju.
U Izvještaju se navodi da je osim neplaniranih finansijskih izdataka, onlajn nastavu okarakterisalo veće angažovanje roditelja/staratelja u savladavanju nastavnog gradiva, a organizacija praćenja nastave je poremetila ustaljenu porodičnu dinamiku i nerijetko izazvala probleme u funkcionisanju porodica.
- Učestalo smjenjivanje mjera koje se odnosilo na organizaciju nastave proizvodila je neizvjesnost kao kod djece i roditelja, tako i kod nastavnika, koji su takođe bili suočeni sa nizom izazova u realizovanju nastavnog procesa. Ostaje upitan stepen stečenog znanja u ovom periodu - kaže se u Izvještaju.
Kako se dodaje, izazovi u dostupnosti obrazovanja – đački prevoz, na koji je i u prethodnim izvještajima Zaštitnik ukazivao, usložnili su se dodatno u uslovima pandemije.
Zaštitnik je konstatovao da su djeca sa smetnjama u razvoju veći dio godine ostala uskraćena za ustaljeni inkluzivni model nastave, kao i za usluge dnevnih centara, koji su redukovali svoj rad - veći dio godine uopšte nijesu primali korisnike.
- Djeca koja iz bilo kojeg razloga ne žive sa drugim roditeljem su imala probleme u održavanju ličnih kontakata uzrokovanih mjerama donijetim u cilju očuvanja javnog zdravlja - piše u dokumentu.
Navodi se da, u toku pandemije, organi starateljstva u dovoljnoj mjeri ne koriste sva svoja ovlašćenja u slučajevima zanemarivanja i grube zloupotrebe roditeljskog prava, kao i manipulativnog ponašanja roditelja.
Zaštitnik smatra da je pandemija doprinijela produbljivanju problema djece i porodica koja su se nalazila u zoni siromaštva, kao i povećanju socijalno ugroženih porodica usljed ostanka bez zaposlenja.
- Siromaštvo najviše pogađa djecu, jednoroditeljske porodice, porodice romskih zajednica. Politike države koje su usmjerene na smanjenje siromaštva trebale bi biti revidirane kako bi njihovi ishodi po djecu i porodice bili djelotvorniji - poručio je Zaštitnik.
Zapažen je rast broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, a Zaštitnik je ocijenio da je neophodno nastaviti kontinuirane aktivnosti na podizanju svijesti o prepoznavanju i obaveznosti prijave nasilja, naročito zaposlenih u sistemu zdravstvene i socijalne zaštite.
Iz institucije Zaštitnika su poručili da će kod sve veće prisutnosti mizoginog govora, uznemiravanja i govora mržnje, raditi na promociji tolerancije i obukama kroz dostupne promotivne mehanizme i saradnju sa međunarodnim partnerima.
- Zaštitnik će u skladu sa svojim nadležnostima pratiti i djelovati na unaprjeđenju srazmjerne i autentične zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u organima javne vlasti, kao i zastupljenosti žena i osoba sa invaliditetom - kaže se u Izvještaju.
