Kako prenosi Media biro, programska direktorica, CeMI, Teodora Gilić je istakla da iako je postignut određeni napredak, žene se suočavaju sa mnogobrojnim izazovima, a jedan od najupečatljivijih je nasilje nad ženama posebno u političkom kontekstu.
“Onlajn nasilje nad ženama u politici je alarmantan problem koji zahtijeva hitnu pažnju i akciju. Ono predstavlja direktnu prijetnju, ne samo ženama koje se bave politikom, novinarstvom i drugim vrstama javno-političkog angažmana, već i samoj demokratiji. Internet i društvene mreže se sve više koriste za širenje mržnje, uznemiravanje, zastrašivanje i prijetnje pojedincima, i prema muškarcima i prema ženama koje javno izražavaju svoj politički stav i samim tim su postali ozbiljan izazov za naše društvo”, kazala je Gilić.
Upravo iz tih razloga, na konferenciji se razgovaralo o načinima kako se suprotstaviti ovom problemu.
“Potreban je sistemski pristup i saradnja NVO sa drugim relevantnim akterima kako bismo osigurali da žene imaju slobodu da se izraze i učesvuju u političkom životu bez straha od nasilja i diskriminacije,” istakla je Gilić.
Podršku ovoj značajnoj misiji CeMI pružilo je i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore.
“Žene u politici meta su mnogobrojnih mizoginih i seksističkih napada i rodno zasnovanih dezinformacija i to sve za posljedicu ima diskreditaciju i obeshrabrivanje žena da stupe na političku scenu i tako doprinesu kvalitetnijem kreiranju javnih politika Crne Gore. Suočavanje sa ovim problemom zaista zahtijeva zajedničke napore i prije svega odlučnost svakoga od nas. Moram naglasiti da kvalitetnu bazu za siguran onlajn prostor predstavljaju upravo ovakvi događaji i vjerujem da će ovaj projekat podržan od strane resornog ministarstva doprinijeti smanjenju stereotipa i predrasuda i da će se na kraju izvući konstruktivni zaključci uz pomoć kojih ćemo suzbiti govor mržnje u onlajn prostoru. Veoma je važno osnažiti i osigurati veću zastupljenost žena u političkim institucijama i u samom procesu donošenja odluka, bez obzira na kom to nivou bilo,” saopštio je predstavnik Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore, Matija Maksimović.
Tokom prvog panela „Koliko su žene u politici ravnopravne sa muškarcima?“ obratio se pridruženi član Ženskog kluba Boris Mugoša (Socijaldemokrate Crne Gore).
“Mislim da je u Crnoj Gori problem supstanca društva, jer sam zaista ubijeđen da nemamo dovoljan procenat društva koji progresivno razmišlja. Zbog toga smo pogodno tlo za brojne retrogradne ideologije, za razne porive, za mitomaniju, jer prosto onda moramo da znamo kakva nam je osnova. Ono što me najviše zabrinjava je nekorektno tumačenje pojma feminizma, nameće se narativ kako je to negativna pojava. Ženska pitanja nisu pitanja kojima treba da se bave samo žene. Ženska pitanja su pitanja ljudskih prava, ona su univerzalna. Ja vjerujem da će sve više mojih kolega i generalno muškaraca učestvovati u toj problematici, jer bi to trebao da bude pokazatelj ne samo njihove demokratske zrelosti, jer nekako me zabrinjava što je ovo 2024. a mi se bavimo nekim stvarima za koje vjerujem da smo morali da ih riješimo decenijama unazad”, kazao je Mugoša.
Ekspertkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak s druge strane ističe da je veliki napredak napravljen, ali da je još dosta izazova kada je položaj žena u Crnoj Gori u pitanju.
“Jako je važno da smo uspjele da uđemo u skoro sve segmente života i rada, te da pokažemo da su pitanja rata i mira, ekonomije, sporta, kao i politička pitanja podjednako važna pitanja za žene i muškarce. I to jeste napredak. Dosta se odradilo na ekonomskom osnaživanju žena. Ono što ostaje veliki problem jeste kako promijeniti kulturni kontekst u kome živimo, jer ja kao najveću prepreku u ovom procesu vidim postojanje rodnih stereotipa sa kojima nikako da se izborimo,” istakla je Drobnjak.
Govornici na ovoj značajnoj konferenciji bili su i Drita Lolla, članica Odbora za ljudska prava i slobode, Marija Blagojević, istraživačica i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost UNDP-a; Milijana Vukotić-Jelušić, državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete u 43. Vladi Crne Gore; Nerma Dobaržić, zamjenica Ombudsmana, Vesna Rajković-Nenadić, programska koordinatorka, Institut za medije Crne Gore; dok je moderator panela bio Marko Savić sa Fakulteta političkih nauka.
