Žene u ruralnim područjima Crne Gore suočavaju se sa brojnim izazovima koji ukazuju na neophodnost sistemskih promjena koje će im omogućiti ravnopravan pristup resursima, odlučivanju i ekonomskim prilikama. To je preduslov za održivi razvoj ruralnih područja i crnogorske poljoprivrede i ekonomije.
Ovo je poručeno u Bijelom Polju, na događaju koji su povodom Međunarodnog dana žena u ruralnim područjima, organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), uz podršku Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore (MAF), a u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, opštinama Bijelo Polje, Plav i Berane.
Istraživanja koja su od 2020. godine sprovodili UNDP, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, OEBS i De Facto, kao i podaci iz publikacije „Nevidljive žene“ i Nacionalne rodne analize (CGA), dodatno su osvijetlili dubinu problema sa kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima Crne Gore.
Svega 16% žena posjeduje poljoprivredno gazdinstvo, a 32% ima vlasništvo nad zemljištem. U registru poljoprivrednika Crne Gore, muškarci čine preko 70% osiguranika. Većina žena iz ruralnih područja neće naslijediti ništa od porodica iz kojih su potekle.
Statistika pokazuje da žene na sjeveru Crne Gore imaju sedam puta manju šansu za zaposlenje u odnosu na žene s juga, a više od polovine nezaposlenih žena nikada ni ne pokuša da zasnuje radni odnos. Žene većinom obavljaju neplaćeni rad u domaćinstvu, provodeći u prosjeku deset godina svog života u ovim aktivnostima.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da izazovi sa kojima se žene iz ruralnih područja suočavaju nijesu samo ekonomske prirode.
„Društveno-ekonomski jaz između sjevernog regiona i ostatka Crne Gore se produbljuje, a žene u ruralnim područjima pogađa nesrazmjerno. One predstavljaju dio populacije koji je najmanje otporan na siromaštvo i isključenost, uprkos njihovom ogromnom doprinosu poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju zajednice“, navela je ona.
Kako dodaje, UNDP nastoji da se suoči sa ovim jazom, osnažujući žene ne samo kao radnice, već i kao liderke u svojim zajednicama.
„Vjerujemo da će aktivnosti u okviru zajedničkog projekta sa FAO i uz značajnu podršku Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore (MAF), doprinijeti poboljšanju životnog standarda žena u ruralnim područjima i ekonomskoj otpornosti čitave Crne Gore. Fokusirajući se na opštine Berane, Bijelo Polje i Plav, vodimo računa da niko na putu Crne Gore ka održivom i inkluzivnom razvoju ne bude zapostavljen“, poručila je ona.
Prema riječima Krsta Rađenovića, državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, razvoj ruralnih područja je osnova ekonomskog i društvenog jedinstva svake zemlje.
„Stoga ulaganje u poljoprivredu i ruralni razvoj u Crnoj Gori predstavlja temelj očuvanja seoske porodice, pejzaža, tradicije i njenognacionalnog karaktera. Tome u prilog ide i današnja poljoprivredna politika koja ne zanemaruje okruženje u kome se odvija poljoprivredna proizvodnja, već se sve više brine o ukupnom održivom razvoju ruralnih područja uz istovremeno očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa. Veliku ulogu u tome imaju upravo žene poljoprivrednice, čiji je položaj zbog patrijarhalnog nasljeđa još uvijek u neravnopravnom položaju u odnosu namuškarce poljoprivrednike“, rekao je on.
Zamjenik regionalnog predstavnika FAO-a za Evropu i Centralnu Aziju, Nabil Gandži smatra da je danas važno isticati ključnu ulogu koju žene u ruralnim područjima imaju u održavanju ruralnih ekonomija, suočavanju sa klimatskim rizicima i očuvanju agrobiodiverziteta.
„Crna Gora je pokazala snažnu posvećenost rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena, posebno u politikama, sa uspostavljenim mehanizmima za rodnu analizu kroz državno planiranje, procese donošenja odluka i različite političke akcije. FAO ostaje posvećen stvaranju podsticajnog okruženja za razvoj poljoprivredno-prehrambenih preduzeća i farmi koje vode žene u Beranama, Bijelom Polju i Plavu“, poručio je Gandži.
Prema riječima predsjednice Skupštine Opštine Bijelo Polje, Selme Omerović, osnaživanje žena sa sela nije samo moralna obaveza - to je ključ za društveni i ekonomski napredak naše zajednice.
„Ulaganjem u preduzetnički potencijal žena iz ruralnih područja ne samo da podržavamo pojedinačni napredak, već i podstičemo održivi razvoj koji koristi cijeloj zajednici. Zajedno gradimo budućnost u kojoj žene iz ruralnih područja mogu napredovati, inovirati i biti liderke“, istakla je Omerović.
Događaj u Bijelom Polju pružio je platformu za diskusiju o konkretnim strategijama za prevazilaženje sistemskih barijera, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Agendi za održivi razvoj 2030 i Akcionom planu za rodnu ravnopravnost EU.
