”Pandemija COVID-19 nas je naučila mnogim lekcijama i ukazala na nedostatke koje imaju i najspremniji zdravstveni sistemi. Naša zemlja je uspjela da formira medicinske krizne štabove kako bi se funkcionisanje zdravstvenog sistema nastavilo na najbolji mogući način i kako bi se sto manje osjetio pritisak na pružanje zdravtsvenih usluga pacijentima na redovnom nivou. Funkcionalnost bolnica, efikasan klinički menadzment i obezbijedjenost potrebnih kapaciteta su okosnica otpornog zdravstvenog sistema. Zdravstvene krize su situacije koje često ne mogu da se planiraju ali mozemo da ih preduprijedimo na osnovu prethodnih iskustava Ili stvorimo uslove da sistem bude sto manje pogodjen i da se posledice osjete sto je moguce manje'', kazala je Ivana Živković, generalna direktorka u Ministarstvu zdravlja.
Kako je dodala identifikovane ključne aktivnosti uz odgovarajuće instrumente za procjenu bezbjednosti bolnica, u smislu strukture i organizacije, u svim aspektima daju osnov za razvoj bezbjednosti na operativnom nivou.
''Ministarstvo zdravlja i zdravstveni sistem Crne Gore će svakako biti posvećeno planiranju bolničkog odgovora na krizne situacije i raditi kontinuirano na pripremljenosti bolnica na krizne situacije. Uz podrsku SZO, Ministarstvo zdravlja radi na definisanju strateškog okvira za unaprijedjenje zdravlja , i jačanje kapaciteta za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije je strateški prioritet Ministarstva zdravlja i Vlade CG'', kazala je Živković.
Ona je izrazila očekivanje “da će kroz razmjenu relevantnih iskustava uz SZO ekspertizu i finansijsku podršku EU dodatno ojačati kapacitete zdravstvenog sistema i bolnice učiniti bezbjednijim”
Dr Mina Brajović, šefica SZO Kancelarije u CG kazala je da su se zemlje ZB obavezale da insistiraju na unaprjeđivanju kapaciteta bolnica.
''Prepoznajući značaj bezbjednih bolnica za stabilan i otporan zdravstveni sistem bez obzira na vrstu i tip hazarda u duhu SZO Rezolucije iz 2021 god, zemlje zapadnog Balkana, usvajajući Mapu puta za bolje zdravlje u decembru 2021.god. upravo u Crnoj Gori, obavezale su se da insistiraju na unaprjeđivanju kapaciteta bolnica za pripremljenost i odgovor na zdravstvene krize'', kazala je Brajović.
Ona je istakla da su bolnice mikrokosmos zdravstvenog sistema.
''Nema zdravlja bez bezbjednih bolnica koje su okosnica otpornog zdravstvenog sistema sposobnog da absorbuje “udar” krize, adaptira se na nastale okolnosti i transformiše se kako bi smanjio svoju vulnerabilnost i spremilo se za buduće krize. Ulaganje u otporan zdravstveni sistem je pretpostavka održivog turizma. Nakon COVID-a mnogo je otvorenih pitanja i neizvjesnosti, ali jedno je sigurno- samo je pitanje trenutka kada ćemo kao sistem i društvo biti suočeni sa novom zdravstvenom krizom. Ulažući u bezbjedne bolnice čuva se zdravlje, spašavaju životi i gradi povjerenje u sistem'', podsjetila je dr Brajović.
Tokom ekspertske posjete tim će sprovesti procjenu bezbjednosti u Kliničkom Centru CG i Opštoj bolnici Berane. U sastavu ekspertakog tima SZO su i predstavnici Vlade Turske , kao i Robert Koh Instituta.
