No, najteže posljedice globalnog zagrijavanja tek bi mogle da uslijede. Već duže, Ujedinjene nacije upozoravaju na to kako klimatske promjene u velikoj mjeri pogoršavaju situaciju sa porastom nivoa globalnih mora, a to je nešto što bi u budućnosti moglo opterećivati i Crnu Goru.
Naime, relevantna naučna organizacija Climate Central objavila je grafičku projekciju toga šta bi se sve moglo dogoditi u slučaju da efekti globalnog zagrijavanja nastave da djeluju dosadašnjim intenzitetom, a ukoliko izostanu mjere zaštite obalnih područja.
0I vijesti, očekivano, nijesu lijepe.
Naime, prema toj projekciji, do 2050. godine bi nivo Jadranskog mora mogao porasti u toj mjeri da bi više djelova obale u Crnoj Gori bilo pod vodom.
Postoje četiri ključne tačke rizika.
U riziku tivatski aerodrom, Solila, Ada Bojana, Velika plaža…
Najprije, Climate Central naročito izdvaja ravnicu južno od Tivta. U slučaju da akcija izostane, a klimatske promjene budu nastavljene, tamo bi pod vodom mogao biti znatan dio piste tivatskog aerodroma, te ravnica iza Solila.
Druga tačka rizika je Ada Bojana sa susjednom Velikom plažom. Naše najveće ostrvo ionako je već duže ugroženo, na njegovom se primjeru može vidjeti zapravo kako more zna poprilično da ugrozi obalu, ali projekcija za 2050. govori kako bi pod vodom završio znatan dio ostrva – naročito onaj iza središnjeg dijela plaže.
More bi, pritom, u velikoj mjeri ‘osvojilo’ i zemljište koje se danas nalazi na oba ušća.
Kritične i dvije tačke u budvanskoj opštini
Preostale dvije rizične tačke su na području budvanske opštine. U pitanju su Buljarica i Jaz.
U Buljarici je pod rizikom čitava postojeća obala, ali i veliki dio njenog zaleđa. Prema mapi koju je izradila organizacija Climate Central, u toj je zoni i dio istoimenog naselja, ali i djelovi zaleđa plaže Lučice.
Još veća površina pod vodom mogla bi se naći u zaleđu Jaza – uključujući i prostor na kojem su sada fudbalski tereni i ostatak ravnice gotovo do tamošnjeg vještačkog jezera.
Koje su sve mikrolokacije na crnogorskom primorju u zoni rizika, pogledajte ovdje.
Zašto nivo mora raste i kako bi sve moglo biti spriječeno?
Podsjetimo, porast nivoa mora direktna je posljedica ubrzanog topljenja leda na Grenlandu i Antarktiku. A taj je proces, opet, posljedica čovjekovog činjenja.
Prije nekoliko godina, pojedine naučne studije objelodanile su kako će do 2100. godine stotine hiljada ljudi iz priobalnih područja planete morati da pronađu nova mesta za život.
Apokaliptični scenario predstavljen u projekcijama Climate Central, koji je pritom i realističan, mogao bi biti izbjegnut uz nekoliko faktora.
Prvi je čovjek, koji bi se morao pozabaviti mjerama zaštite priobalja.
Drugi je – opet čovjek, koji bi mogao uticati na smanjenje emisije štetnih gasova.
Treći su same promjene, odnosno brzina nestajanja ledenog pokrivača na Grenlandu i Antarktiku.
Ostrvskim državama prijeti nestanak
Podsjetimo, usljed klimatskih promjena, opstanak više država danas je doveden u pitanje.
Riječ je o ostrvskim državama u Okeaniji, pri čemu je teritoriju nekih već počeo da ‘osvaja’ okean. U prvom redu, najugroženiji su Kiribati, Vanuatu, Tuvalu, Solomonska Ostrva, ali i Maldivska Ostrva.
Bude li nastavljen porast nivoa globalnih mora, u riziku će biti i brojni gradovi, a u prvom redu su kao kritične tačke označeni pojedini djelovi Venecije, Amsterdama, Roterdama, Džakarde, Bangkoka, Lagosa i Majamija.
