- Knjiga će nadživjeti sve one koji joj sada proriču skoru smrt. Elektronska knjiga neće zamijeniti štampanu, nego će se ove dvije forme samo upotpuniti - rekao je Vestervele o budućnosti knjige i digitalnih nosača pisane riječi.
Predsjednica Argentine, države koja je ove godine počasni gost sajma, i koju predstavlja više od 70 pisaca, ukazala je na to njena zemlja u godini u kojoj slavi 200. godišnjicu postojanja, želi da se suoči sa svojom prošlošću.
- Argentina se ne skriva iza svoje prošlosti niti ne namjerava da se skriva - rekla je Kirhner.
Uz argentinsku predsjednicu, publici se na svečanosti otvorenja obratila i Elza Esterheld, udovica argentinskog književnika Hektora Esterhelda, koji je nestao za vrijeme vojne diktature između 1976. i 1983. godine. Direktor frankfurtskog sajma Jirgen Boz odao je priznanje argentinskim književnicima koji se „suočavaju sa krvavom prošlošću Argentine“.
Frankfurtski sajam knjiga svoja vrata je jutros službeno otvorio, i trajeće do nedjelje. Zahvaljujući brojnim prijavama, u posljednji trenutak sajam će okupiti oko 7500, umjesto prvobitno najavljenih 7000 izlagača, tako da je i ove godine broj izlagača veći nego godinu dana prije. Ipak, broj novih naslova pao je za čak četvrtinu, pa će za razliku od prošlogodišnjih 402.000 biti izloženo 310.000 novih izdanja.
Među najočekivanijim gostovanjima su ona nobelovaca Gintera Grasa i Herte Miler, zatim Džonatana Frencena, književnika koga nazivaju „novim Tolstojem“. Frencen će u Frankfurtu predstaviti roman „Sloboda“, najavljenog kao knjigu milenijuma. Novo djelo „A Strangeness in My Mind“ predstaviće književnik Orhan Pamuk, a riječ je o priči o istambulskoj andergraund kulturi.
Nakon sedam godina pauze, književnica Ana Fander objavila je novo djelo pod nazivom „All That I Am“, roman o antifašističkim aktivistima koji su rizikovali život u vrijeme nacističke Njemačke. Fander je naklonost svjetske publike osvojila romanom „2003's Stasiland: Stories from Behind the Berlin Wall'.
Tokom sajma biće dodijeljene i književne nagrade, od kojih je najznačajnija Mirovna nagrada Njemačkog udruženja knjižara, a ove godine će biti dodijeljena izraelskom književniku Dejvidu Grosmanu.
