Naime, oni tvrde da prijatelji nisu samo neko s kim se družimo ,jer nam je s njima ugodno, već da prijateljstvo ima i genetske temelje. Geni određuju ko nam je sličan ili s kim se dobro dopunjujemo, kaže se u najnovijoj studiji Džejmsa Fauera, profesora genetike sa Univeziteta u Kaliforniji, poznatom po svojim istraživanjima o uticaju gena na socijalna ponašanja.
Fauerov tim je analizirao dvije nezavisne američke studije u kojima su ispitanici rangirali svoje prijatelje po trajanju druženja od 6 do 32 godine, a potom su „mapirani“ njihovi geni.
- Mi smo dokazali da naše društveno okruženje u velikom dijelu čine prijatelji sa sličnim genima, odnosno da su geni drugih ljudi ono što utiče na našu odluku s kim ćemo se družiti više, a s kim manje. Mapiranje specifičnih genetskih markera svakog pojedinca u društvenoj mreži pokazalo je da svaki od njih ima tendenciju stvaranja prijateljstva s onim osobama s kojima dijele barem dva do šest gena - rekao je Fauer.
Na primjer, oni koji su imali DRD2 gen koji se povezuje s alkoholizmom, bili su skloniji druženju sa istim izraženim markerom. Oni koji taj gen nemaju, bili su skloniji da odaberu prijatelje među osobama jednako negativnim na DRD2. Fauler kaže kako se ta situacija stručno naziva „homofilija“, a u narodu je poznata po izreci - svaka ptica svome jatu leti!
- Naš stručni tim je bio iznenađen i otkrićem da pojedinci imaju tendenciju da se sprijatelje s osobama sa suprotnim osobinama, ali je genetika pokazala da su oni, zapravo, komplementarni, odnosno dobro se dopunjuju.
Drugim riječima, osobe s genom CYP2A6, koji se povezuje s karakternom otvorenošću, ponekad biraju prijatelje koji nemaju taj genotip. Ta negativna povezanost zove se „heterofilija“, a ilustruje je poslovica - suprotnosti se privlače. Nerijetko baš to utiče na izbor bračnih partnera koji su različiti, ali zato imaju komplementarni imunološki sistem, što govori da je ta kombinacija dobra za bolje zdravlje.
- Dosad su istraživanja o genima išla u drugim smjerovima, a sad možemo priuštiti luksuz proučavanja njihovog uticaja na međuljudske odnose - zaključuje Ting Vu, profesorica genetike na Harvardu.
