U ponedjeljak je prvo najavljena, onda otkazana, pa opet zakazana… Na kraju, ništa od svega: sjednica nikšićkog parlamenta koja je trebalo da bude održana juče - odgođena je zbog nedostatka kvoruma. Na četvrti nastavak konstitutivne sjednice koja je započeta još dalekog 13. novembra (!) nijesu došli članovi odborničkog kluba Evropski Nikšić, kao ni nezavisni odbornik Drago Đurović, koji je istovremeno najavio da više - neće prisustvovati ni jednoj sjednici parlamenta.

„U ovom trenutku imate situaciju da odbornik neće da dođe na Skupštinu i neće da vrati mandat po svojoj volji što mu zakon i omogućava. Međutim, on time praktično blokira Skupštinu, jer imate egal situaciju, a za bilo koju odluku potrebna je apsolutna većina“, kaže za Portal Analitika viši pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić.
„Da bi Skupština Nikšića radila i odlučivala u svakom trenutku potreban je kvorum. Druga tumačenja jednostavno nijesu pravno korektna“, kategoričan je Marić.
Boris Marić kaže da trenutna političko - pravna situacija „nije do kraja izvedena“ u Zakonu o lokalnoj samoupravi ili u nekom drugom normativu.
„Postoji rok od pola godine nakon kojeg će Vlada cijeniti funkcionalnost lokalne samouprave i na osnovu procjene - da li opština Nikšić funkcionalna ili ne - odlučiće da li treba preduzeti određene korake. Ako procijeni da opština Nikšić ne funkcioniše, Vlada će pribjeći raspuštanju lokalnog paralamenta i raspisivanju izbora. U međuvremenu, Vlada bi pribjegla imenovanju povjereništva koje bi vodilo Nikšić do novih izbora odnosno konstituisanja Skupštine i izbora predsjednika Opštine kao nosioca izvršne vlasti“, pojašnjava Marić.
Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović takođe smatra da rokovi za konstituisanje lokalne vlasti ne mogu ići u nedogled iako Zakonom o lokalnoj samoupravi nije propisano u kom roku je novoizabrana Skupština opštine dužna izvršiti izbor predsjednika Skupštine i predsjednika Opštine, kojima je istekao mandat.
- To pitanje, koliko je meni poznato, nije uređeno ni Statutom jedinica lokalne samouprave. To ne znači, da neizbor predsjednika Skupštine, ili predsjednika Opštine, u dužem roku, može imati pravnu zaštitu. Zapravo, Zakonom o lokalnoj samoupravi utvrđeno je pravo i obaveza Skupštine Opštine da izvrši izbor predsjednika Skupštine i izbor predsjednika Opštine. A eventualno ne izvršavanje Zakonom utvrđene obaveze čime se onemogućava ostvarivanje prava građana, omogućava Vladi preduzimanje odgovarajućih mjera u smislu odredbi člana 125 Zakona o izboru odbornika i poslanika, kazao je Gošović za Portal Analitika.
U prilog toj tezi govori i činjenica da je lokalna lista vladajuće koalicije na izborima 14. oktobra imala čak 1.600 glasova manje od one na državnom nivou. Ukoliko bi im se, nakon opozicionih vratolomija vratili birači – makar dio onih što su glasanjem za druge stranke kaznili loš rad lokalne samouprave - to bi značilo vjerovatno sigurnu apsolutnu većinu u lokalnom parlamentu.
„Mislim da bi bilo najpravednije da Sonja Nikčević položi zakletvu, a nakon toga da se skrati mandat lokalnom parlamentu i da se organizuju novi izbori“, kazao je prije tri dana potpredsjednik DPS-a Igor Lukšić koji je i koordinator u ime Predsjedništva DPS-a za taj grad čime je i otkrio dalju strategiju djelovanja svoje partije.
Međutim, za odluku o skraćenju mandata neophpodna je većina koju u ovom trenutku DPS nema, niti postoje naznake da bi opozicija mogla da promijeni sadašnje pozicije.
- Njegova najava da neće prisustvovati sjednici je presedan - jer do sada nije zabilježen takav odnos odbornika prema toj funkciji, kaže Boris Marić.
Sam Đurović, koji je zaposlen u Komunalnoj policiji Nikšića, je proteklih dana od svojih bivših kolega iz opozicije bio optuživan za sve i svašta: od toga da je „srpski specijalac koga je ubacio vrh Pozitivne“ pa sve do optužbi da je „korumpiran i da je promijenio izbornu volju građana Nikšića“.
Đurović je na te optužbe odgovorio tvrdnjom da je na izborima za predsjednika SO glasao kandidata Fronta Janka Vučinića i svoj postupak napuštanja sjednice parlamenta, kojim je spriječio da se poništi izbor Sonje Nikčević za predsjednika SO, objasnio stavom da je „iznevjeren od strane Pozitivne“ optužujući je da je prekršila svoje programske principe.
Nakon što je u javnosti objelodanjen snimak na kome se, kako tvrdi Pozitivna, vide pripadnici bezbjedonosnih službi kako stoje u sali dok je biran predsjednik SO, državno tužilaštvo je pokrenulo istragu o navodima da je bilo uticaja na ishod tog glasanja.
No, zanimljivo je što se na snimku koju je ta partija postavila na sajt Ju tjub uočava da Đurović javno glasa ispred dva člana komisije koja su nadgledala glasanje za predsjednika SO(!?), što je dodatno zakomplikovalo čitavi slučaj. Čudno je da to dvoje opozicionara nijesu demantovali Đurovićevu priču. Da li to znači da je sad već bivši odbornik Pozitivne govorio istinu?
Interesantno je, međutim, što je i sam dolazak Đurovića na odborničku funkciju obavijen velom tajne imajući u vidu kao što su i nerazriješene okolnosti pod kojima je bivša odbornica Pozitivne Vjera Miljanić podnijela ostavku na tu funkciju.
Intrigantno objašnjenje je u svom stilu dao Nebojša Medojević na društvenoj mreži Fejsbuk. Lider PzP-a je ustvrdio da je „u pitanju režija nekog iz vrha Pozitivne kojom je Miljanićka natjerana da podnese ostavku da bi došao Đurović“.
Medojevićeve optužbe su odmah demantovane iz redova Pozitivne Crne Gore, ali ipak nije razjašnjeno zbog čega je Vjera Miljanić napustila odborničku poziciju, ali i Pozitivnu Crnu Goru. Ostalo je u vazduhu još jedno pitanje o kojem bi Pajović i njegova ekipa morali da pruže odgovor: ko je, kada i s kojim motivima predložio Draga Đurovića i zbog čega „pozitivci“ nijesu uspjeli da imenuju nekog člana koji bi pokazao makar elementarnu lojalnost stranci?
Potreban sistemski odgovor: Marić podsjeća da slučaj Draga Đurovića nije usamljen proteklih nekoliko godina na političkoj sceni Crne Gore.
„Slučaj Đurović u Nikšiću nije usamljen. Imamo takav dupli slučaj u Andrijevici gdje je odbornik SDP-a prešao u opoziciju, a kasnije slučaj odbornika PzP-a koji je prešao u redove DPS-a. Kao i slučaj tri opoziciona odbornika u Podgorici koji su omogućili većinu koaliciji DPS-a na lokalnom nivou“, kaže Marić, naglašavajući da je riječ o sistemskom problemu, koji treba riješiti odgovarajućim promjenama zakona.
„Poslanici crnogorskog parlamenta će morati da razmisle o ozbiljnijim intervencijama na Zakon o lokalnoj samoupravi, a možda i da pristupe izmjenama Zakona o izboru poslanika i odbornika i to u smjeru da bi se donio poseban zakon o lokalnim izborima. Takođe treba razmisliti da li poslanički ili odbornički mandat treba da bude slobodan ili vezan. Lijepe su želje da to treba da bude slobodni mandat, ali je očigledno da pojedini odbornici se ne ponašaju u skladu sa onim što su njihove partije govorile u predizbornoj kampanji. Da bi se to preduprijedilo potrebno je naći neko sveobuhvatno rješenje“, zaključio je Marić.
Kako god da se završi saga o formiranju lokalne vlasti u Nikšiću utisak je da će ni krivi ni dužni ceh platiti građani Nikšića. Umjesto promjena, bolje i efikasnije lokalne samouprave, dobili su tragikomičnu sapunicu koja traje već dva mjeseca i - da stvar bude još gora - neizvjesno je kada će se sve razriješiti.
Nenad ZEČEVIĆ
Komentari (0)
Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.