I dok Q groznica hara stočarskim farmama u Nikšiću i Danilovgradu, dok svjedočimo nepropisnom postupanju sa uginulom stokom, među građanima Crne Gore raste strah od širenja bolesti na ljude.
Infekcija koja se sa zaraženih životinja već prenijela na građane, može u pojedinim situacijama, kako su za Portal Analitika kazali iz IJZ izazvati i određene komplikacije.
Strahuje se i od prenosa bolesti prilikom konzumiranja mliječnih prerađevina. Stručnjaci iz IJZ savjetuju upotrebu isključivo prokuvanog ili pasterizoanog mlijeka.
9S obzirom na to da se za proizvodnju sira u domaćinstvima ne koristi prokuvano mlijeko, već svježe procijeđeno ili samo ugrijano, od IJZ smo tražili pojašnjenje da li u tim slučajevima postoji rizik od širenje Q groznice preko mliječnih proizvoda.
Oni apeluju da se koristi isključivo pasterizovano mlijeko.
“Što se tiče rizika od prenosa putem mlijeka, on je praktično nepostojeći ako se koristi pasterizovano ili mlijeko koje se prokuva do ključanja. Za pripremu mliječnih proizvoda treba koristiti isključivo pasterizovano mlijeko”, poručuju iz IJZ.
Najviše oboljelih u Nikšiću
U Crnoj Gori je, kako su iz IJZ saopštili za Portal Analitika, tokom 2024. godine, do 2. oktobra, registrovano 17 slučajeva obolijevanja od Q groznice kod ljudi. Većina slučajeva registrovana je tokom septembra - čak 15.
“Dva slučaja su registrovana u junu i prema dostupnm podacima nisu povezani sa posljednjim dešavanjima u veterinarskom sektoru, odnosno u registrovanju većeg broja oboljelih goveda na farmama u Nikšiću i Danilovgradu”, navode iz IJZ.
Od 15 slučajeva registrovanih u septembru, najviše je prijavljenih u opštini Nikšić, gdje je registrovano 11 oboljelih. U Danilovgradu su, prema podacima IJZ, registrovana tri oboljela i u Podgorici jedan.
“Kod oboljelih registrovanih u septembru, 14 slučajeva je među osobama koje su bile profesionalno eksponirane oboljelim životinjama (farmeri, veterinari i veterinarski tehničari), dok kod jedne osobe do sada nije utvrđen način ekspozicije”, pojašnjavaju iz IJZ.
Simptomi Q groznice kod ljudi
I dok građani strahuju od širenja ove bolesti, iz IJZ pojašnjavaju da i da mnoge zaražene osobe nemaju simptome ili imaju samo blage simptome.
Navode da se simptomi najčešće uključuju: povišenu tjelesnu temperaturu praćenu groznicom, znojenje, jake glavobolje, naročito iza očiju, bolove u mišićima i zglobovima i izražen osećaj iscrpljenosti.
Ipak, riječ je o oboljenju koje može izazvati i određene komplikacije kod ljudi.
“Kod nekih pacijenata mogu se razviti i dodatne komplikacije, kao što su hepatitis (upala jetre) ili pneumonija (infekcija pluća). Manje od 5% ljudi razvije hroničnu infekciju što može uzrokovati niz zdravstvenih problema uključujući srčane probleme (endokarditis), najčešće kod trudnica, osoba sa oslabljenim imunološkim sistemom ili prethodnim srčanim problemima. Oko 10% pacijenata koji boluju od akutne bolesti kasnije pate od hroničnog umora koji može biti vrlo iscrpljujući”, pojašnjavaju iz IJZ.
Q groznica se, kako su nam kazali, liječi antibioticima.
“Važno je da liječenje bude vođeno od strane ljekara, koji će prilagoditi terapiju specifičnim potrebama pacijenta i pratiti napredak”, upozoravaju iz IJZ.
Rijedak prenos sa čovjeka na čovjeka
Veoma je, dodaju, važno da osobe koje imaju farme životinja, goveda, ovaca, koza, odnosno osobe koje su profesionalno izložene, prate savjete veterinarskog i zdravstvenog sektora kako bi smanjile vjerovatnoću infekcije Q groznicom.
“Naglašavamo da je najčešći put prenosa aerogeni - putem kontaminiranih čestica vazduha koje sadrže bakteriju, kao i direktnim kontaktom sa kontaminiranim mlijekom, mesom, vunom i aerosolima koji potiču od životinjskih izlučevina (urina, fekalija ili tečnosti prilikom porođaja). Takođe, rezervoari bakterija, pored domaćih, mogu biti i divljač, ptice, kao i krpelji. Nije rijetka situacija da izvor i mjesto potencijalne ekspozicije ostanu neotkriveni”, pojašnjavaju iz IJZ.
Direktno prenošenje sa inficiranog na zdravog čovjeka je, ističu, vrlo rijetka pojava, te u uobičajenim okolnostima praktično ne postoji.
Bez odgovora o potencijalnom širenju drugih infekcija
U prethodnom periodu svjedočili smo i veoma uzmemirujućim prizorima - uginule krave su bile bačene pored puteva. Vijest o lokacijama koje su nadležni birali za zakopavanje eutanaziranih grla izazvale su negodovanje mještana tih područja.
Da li jeli je nepravilno uklanjanje uginulih životinja, tj. ostavljanje pored samih puteva i na lokacijama za to nepredviđenim, moglo doprinijeti, ne samo širenju Q groznice, nego i nekih drugih bolesti i infekcija te kojih, pitanje je na koje od IJZ odgovor nijesmo dobili.
