Crnogorski turizam nalazi se na rubu ozbiljne krize, a iz godine u godinu situacija postaje sve alarmantnija. Svake godine pomislim da smo dotakli dno, ali iznova tonemo još dublje, Žarko Radulović, suvlasnik Montenegro Starsa i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, u razgovoru za u emisiji Mediteraneo RTV Budva.
Njegova analiza ovogodišnje turističke sezone oslikava brojne strukturne probleme koji duboko potresaju turističku industriju u Crnoj Gori, od loše predsezone i drastično skraćenog špica, do nedovoljno razvijene infrastrukture i saobraćajnih problema.
Ono što posebno zabrinjava jeste rezultat ankete turoperatora, prema kojoj svaki drugi turista ne planira da se vrati u Crnu Goru. Ovaj podatak jasno ukazuje na neuspjeh u zadovoljavanju očekivanja posjetilaca i postavlja ozbiljno pitanje o budućnosti jedne od najvažnijih privrednih grana zemlje. Radulović takođe ističe da je povećanje PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto dodatno pogoršalo već tešku situaciju, što, kako kaže, predstavlja ogroman udarac za turističku industriju.
Opasna igra
“Ovo je poput igranja ruskog ruleta s našim turizmom”, dodaje Radulović, upozoravajući na dugoročne posljedice ukoliko se hitno ne preduzmu ozbiljni koraci kako bi se spasila budućnost crnogorskog turizma.
Njegova kritika ne staje na lošim odlukama u vezi sa porezom i infrastrukturom, već se dotiče i ukidanja nacionalne avio-kompanije, što je, prema njegovim riječima, dodatno otežalo privlačenje gostiju i održivost crnogorske turističke industrije. Radulović detaljno objašnjava zašto ove promjene prijete dugoročnoj stabilnosti crnogorskog turizma, te ističe koliko je važno da se hitno reaguje kako bi se izbjegli katastrofalni efekti po ekonomiju zemlje.
“Ne znam gdje je kraj, ali se ozbiljno brinem za budućnost crnogorskog turizma”, poručuje Radulović, dodajući da je ova sezona bila atipična u odnosu na sve prethodne.
“Ova opasna igra koju igramo s turizmom je kratkoročna i neodrživa. Pitanje je šta će se desiti kad ljudi konačno shvate posljedice. Govorim isključivo sa ekonomske tačke gledišta, jer me politika ne interesuje. Pred nama su ključne promocije na važnim tržištima, a ugovori sa turoperatorima obično se finalizuju u julu i avgustu. Septembar i oktobar su mjeseci u kojima se dogovaraju letovi za narednu sezonu, a odmah zatim slijede sajmovi. Ovi sajmovi nijesu mjesta gdje dolaze turisti, već okupljaju profesionalce – turoperatore, hotelijere i stručnjake – koji analiziraju tržišne trendove i postavljaju osnovu za cijene u sljedećoj sezoni. Naša destinacija mora biti privlačna, mora inspirisati turiste i podržavati turoperatore da dovode goste. Biće nam potrebna ogromna doza sreće i dobre organizacije da bismo se vratili na pravi put i osigurali dugoročnu održivost crnogorskog turizma”, poručuje Radulović, dodajući da se ovogodišnja sezona odvijala na neuobičajen način.
“Predsezona je bila izuzetno slaba, dok špic sezone nije dostigao uobičajene standarde. Ova godina je, vjerujem, oborila rekord po najmanjem broju dana u vrhuncu sezone – bilo ih je manje od 30. Osim toga, suočili smo se s ozbiljnim problemima u saobraćaju i komunalnim uslugama. Za one koji su pažljivo posmatrali situaciju, problemi su bili očigledni. Anketa jednog turoperatora, koji je doveo značajan broj gostiju, dala je zabrinjavajuće rezultate. Na osnovu odgovora 100 ispitanih turista sredinom avgusta zaključeno je da svaki drugi gost ne planira da se vrati u Crnu Goru, što je ishod s kojim se do sada nijesmo susretali”, kazao je Radulović.
On je istakao da je problem sa taksi prevozom ponovo aktuelan.
“Taksisti su, zbog slabih rezultata ove sezone, često pokušavali iskoristiti svaku priliku za dodatnu zaradu, nerijetko na štetu posjetilaca. Iako Crna Gora u poređenju sa Hrvatskom može djelovati jeftinije, loša organizacija i sveprisutni haos čine da ostavljamo negativan utisak kod turista. Neuređeni pješački prelazi i nedostatak saobraćajne signalizacije pred početak sezone – to su problemi karakteristični za manje razvijene destinacije. Ovakvo stanje jasno ukazuje na dublje strukturne probleme koji, ako se ne riješe, ozbiljno ugrožavaju dugoročnu stabilnost crnogorskog turizma”, kaže Radulović.
Prve informacije o podizanju PDV-a na smještaj na 15 odsto, kako je dodao, negativno su djelovale na turističku privredu.
“Kada smo prvi put čuli za ovu odluku, sve je bilo obavijeno velom tajnosti – niko nije znao pravu pozadinu niti detalje. Tek prije otprilike mjesec, na jednom sastanku, dobio sam jasne informacije i odmah sam, u ime CTU, uputio pismo ministru turizma. Na sastanku u Privrednoj komori ukazali smo na štetne posljedice koje bi ovaj potez imao na turizam. Čak i dijete bi shvatilo koliko je ova mjera pogrešna, ali nadležnima to očigledno nije bilo od značaja. Izgleda kao da su uložili previše novca u pogrešne odluke, a sada pokušavaju to nadoknaditi – na naš račun, jer nema drugih privrednika od kojih bi mogli tražiti. Ne brinu se o tome kako to pogađa ne samo preduzeća, već i gradove i samu državu. Kada naša privreda padne, godinama ćemo se oporavljati. Ovo je poput ruskog ruleta s turizmom. Izgleda da ne žele da čuju naše argumente. Imao sam direktan kontakt s premijerom, detaljno smo mu objasnili koliko je ova mjera pogrešna, i činilo se da smo ga uvjerili. Većina nas privrednika je očekivala barem djelimičnu promjenu odluke, ali to se nije dogodilo. PDV na smještaj ostao je na 15 odsto, što nam predstavlja ogroman finansijski teret”, poručuje Radulović.
Dodaje da trenutna vlast ne razumije da, iako možda na papiru sve izgleda održivo, to je samo pola priče.
“Život je druga polovina, a oni su tu potpuno zanemarili. Podizanje PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto stvara ogroman pritisak. Do sada su hrana i piće imali stopu od 21 odsto, a sada je ona smanjena na 15 odsto, ali to se praktično ne osjeti. Alkoholna i gazirana pića ostaju na 21 odsto, a moja kompanija će uštedjeti 250.000 eura na porezima iduće godine, ali zbog povećanja PDV-a na smještaj, troškovi mi se povećavaju za 1,7 miliona eura. Kada oduzmem tih 250.000 eura uštede, ostaje mi 1,4 miliona eura manjka. To znači da bih morao povećati cijene smještaja za 13 odsto da bih pokrio troškove. Ali u ovako neorganizovanoj i nepristupačnoj destinaciji, niko neće prihvatiti tako veliko povećanje cijena. Prošle godine smo podigli cijene za 3,1 odsto i to je bio maksimum koji smo mogli da izdržimo”, objašnjava Radulović dodajući da mu je jedina opcija da smanji investicije.
Podigli porez, nema ulaganja
“Svake godine ulažem do dva miliona eura u obnovu mašina, popravke i slično, ali ove godine to neće biti moguće. Moraću smanjiti ulaganja za 1,4 miliona eura kako bih mogao isplaćivati plate radnicima. A bez tih ulaganja, neću moći podizati cijene jer neću moći ponuditi novu vrijednost gostima. Trenutno sve stagnira u turizmu zbog ove, po mom mišljenju, sulude odluke”, smatra Radulović.
Ukidanje naše nacionalne avio-kompanije smatra ozbiljnim udarcem za turizam, kao i za mnoge druge sektore.
“Sve nam postepeno oduzimaju, a situacija postaje sve kritičnija. Iskreno, teško mi je da razumijem kako iko sa dobrim namjerama ne vidi koliko su ove odluke pogrešne. Ako oni na vlasti ne shvataju posljedice svojih poteza, sve više počinjem vjerovati da je ovo namjerno. Svakim danom sve sam sigurniji u to, jer ovo što se dešava ide direktno protiv interesa zemlje. Mnoge turističke destinacije širom svijeta su već prepoznale svoje greške i sada rade na njihovom ispravljanju. I mi moramo hitno vratiti stvari u normalu kako bi naš turistički proizvod ponovo bio konkurentan i privukao posjetioce. Na primjer, Aerodromi su promijenili svoj kurs. Vraćaju cijene aerodromskih taksi na prihvatljive nivoe i direktno pregovaraju s avio-prevoznicima. Jedan od glavnih problema bio je rast taksi za avio-prevoznike, ali sada se traži kompromis. No, gledati kako naša destinacija propada iz dana u dan postaje sve teže. Ovdje se ne radi samo o sadašnjosti, već o budućnosti naše djece”, ističe Radulović.
Po njegovim riječima, Albanija postaje uzor mnogima.
“Ovaj rulet koji igramo sa turizmom je kratkog ciklusa. Što će se desiti kad narod konačno shvati što se dogodilo? Pričam isključivo sa ekonomske strane, jer me politika ne zanima. Pred nama su promocije na ključnim tržištima. Ugovori sa turoperatorima se uglavnom potpisuju u julu i avgustu, dok se u septembru i oktobru dogovaraju letovi za sljedeću sezonu. Kreću i sajmovi – serija važnih sajmova u kojima se ne prodaje direktno, već se završavaju raniji pregovori. Na tim sajmovima nema turista, već su tu profesionalci – turoperatori, hotelska lica, stručnjaci – koji rade analize i postavljaju temelje za cijene u narednoj sezoni. Naša destinacija mora biti atraktivna, mora motivisati goste i podržavati turoperatore kako bi oni doveli turiste. Trebaće nam mnogo sreće da bismo ponovo stali na noge i osigurali budućnost našeg turizma”, poručuje Radulović.
Boka ove godine bila destinacija za bogate turiste
Žarko Radulović naglašava da su se ove godine gosti u Crnoj Gori jasno podijelili.
“Recimo, Kotor je bio značajno čistiji, ali je u saobraćajnom smislu bio pravi haos, stanje je bilo čak gore nego u Budvi. U Baru je situacija bila slična, saobraćajni problemi su eskalirali, dok je Budva, moram reći, potpuno ,,potonula“. Što se tiče Herceg Novog, iskreno, nemam dovoljno informacija, ali ono što je očigledno jeste da su platežno sposobniji gosti, posebno iz regiona, gravitirali ka Boki. Ona je ove godine postala destinacija za bogate turiste. Na drugoj strani, Budva polako ,,klizi“ prema nivou Sutomora i to je nešto što možete vidjeti golim okom. Gledajući prihode, zadovoljan sam, ali moram priznati da sam napravio jednu grešku u meniju – nijesmo imali gurmanske pljeskavice i ćevape, a upravo je to bila najtraženija hrana. To nam je na kraju definisalo profil gostiju ove godine”, kaže Radulović.
S druge strane, ističe on, imamo apsurdnu situaciju. U Beču, ako želite da kupite flašu vode u centralnoj ulici, ne možete je kupiti bez sendviča, jer tamo nema ,,običnih“ prodavnica. A kod nas u Crnoj Gori imate mesare koje pripremaju ćevape i pljeskavice, a dva koraka dalje pečenjare koje ih besplatno peku. Tako možete spakovati 100 ćevapa i nekoliko pljeskavica, ponijeti ih do plaže u Miločeru i cijela porodica, bliža i šira, uživa u jelu.
