"Privatni sektor mora biti uključen u sistem zdravstva Crne Gore, umrežavanjem privatnih klinka otvara se nova perspektiva za sve naše pacijente”, kaže za Portal Analitika dr Snežana Ćorac, direktorica klinike “Merkur Nera”, jedne od prvih privatnih klinika u Crnoj Gori.
Mišljenje dr Ćorac tek je jedno od mnogih u kojima je uočljiva pozitivna reakcija na nedavnu inicijativu koju je obznanilo crnogorsko Ministarstvo zdravlja.
Ukratko: nova državna zdravstvena strategija zasniva se na ideji da javnom zdravstvu u narednom periodu, po potrebi, “priskakaču u pomoć” – klinike, ambulante i laboratorije u privatnom vlasništvu.
Sve je, tvrde u Ministarstvu zdravlja, podređeno interesu – običnog građanina, koji nema ni veze ni novca i koji sate i dane mora da provodi u ljekarskim čekaonicama. Tako će Crnogorci moći da očekuju, po riječima ministra zdravlja dr Miodraga Radunovića, kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. I mnogo efikasniju: na specijalističke preglede neće se čekati duže od 30 dana, a gužve u čekaonama biće stvar prošlih dana.
Obećanja i realizacija obećanja: Ipak, u realnom životu, mnogo je više pitanja nego odgovora. Mnogo toga još je u najavama. Ministarstvo Zdravlja tek treba da usvoji pravilnik kojim će preciznije definisati uslovi prijema i kriterijumi koje zdravstvene ustanove trebaju da ispune. Takođe, tek predstoje dogovori ministarstva i privatnih klinika oko uslova finansiranja...
Dr Mladen Filipović, direktor Poliklinike “Filipović”, specijalizovane za ultrazvučnu i rentgen dijagnostiku, hirurgiju i internu medicinu napominje da je još uvijek nepoznato mnogo faktora koji mogu ugroziti realizaciju čitavog projekta.Jedan od najvažnijih “faktora” je – određivanje cijene koja će pokriti troškove privatnih klinika, ambulantni i laboratorija ali i cijena koju državni budžet može da podnosi. "Cijena usluga je jedan od ključnih faktora koji će odlučiti da li će privatni sektor ući u ovaj projekat ili ne. Cijene usluga moraju biti pažljivo kreirane i u skladu sa obimom posla", kaže Filipović i navodi da je danas malo ko platežno sposoban da sebi obezbijedi usluge privatne ljekarske prakse.
- Zato i postoje javna i privatna osiguranja. No, između ta dva pola treba naći adekvatnu cijenu koja će pacijentu da pruži optimalnu, efikasnu, brzu uslugu, koja će opravdati realne troškove i smanjiti troškove državnog budžeta, ističe Filipović.
„Cjene su stvar dogovora, ali bi trebalo da se pronađe kompromisno rješenje na zadovoljstvo i jedne i druge strane i - naravno - pacijenta. Treba još da se sjedne i da se dogovorimo oko toga. Još uvjek nijesmo dobili konkretne prijedloge, sve je tako reći još u pripremnoj fazi“, kaže Tanja Šuković, direktorica pravne službe u privatnoj klinici Ars medika.
- Fond zdravstva obezbijediće finansiranje umreženih privatnih ordinacija shodno ugovoru. Za toliko će biti umanjena sredstva onim javnim zdravstvenim ustanovama koje ne mogu- organizaciono ili iz drugih razloga - da riješe problem pružanja zdravstvenih usluga, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja, dostavljenog Portalu Analitika.
U prevodu na jezik svakodnevice: cijena usluga nije ni počela da se usaglašava i taj težak proces određivanja balansa između državnog, javnog i privatnog interesa tek treba da se potraži.
Javno, privatno i državno: U pojedinim privatnim klinikama smatraju da je “umrežavanje privatnog i državnog zdravstvenog sektora ” dobra ideja. U drugim ipak, sumnjaju da će se zamisao brzo realizovati, te da je sve još uvjek samo u tezama.
U privatnoj ordinaciji Ars Medika naglašavaju da žele biti dio mreže zdravstvenih ustanova, shodno novom rješenju. Ali, smatraju da treba poštovati određene specijalizacije i posebna interesovanja.
- Zainteresovani smo za umrežavanje u sektoru za vantjelesnu oplodnju - kaže Tanja Šuković. U toj klinici objedinjena su tri sektora - stomatologija, ginekologija i sektor za vantjelesnu oplodnju. Prema riječima Šuković, u klinici Ars Medika trenutno je 24 stalno zapošljena radnika i pet ljekara konsultanata.
“Mislim da je ovaj plan Ministarstva dobar, ali on se ne može sprovesti bez saradnje javnog i privatnog sektora kao i pacijenata. Problem može da nastati jedino ukoliko jedna od strana u nekom momentu ukoči, upozorava dr Mladen Filipović. On napominje da Ministarstvo zadravlja tek treba da donese kvalitetnu zakonsku regulativu jer, kako kaže, bez toga ne bi valjalo prihvatiti projekat.
Vremenski faktor: Osim dobre volje i dogovora oko cijena te koordinacije oko specijalizacija i vrijeme je takođe bitan faktor. Iz Ministarstva zdravlja su optimistički najavili da će reforma u svakodnevnom životu krenuti već od jeseni.
„Da bi reforme bila valjano sprovedena zaviće od pružalaca usluga, ali i od korisnika. Nijesam siguran da je sve moguće odraditi u par mjeseci do jeseni”, napominje dr Filipović.
- Malo je vjerovatno da će umrežavanje privatnih klinika biti sprovedeno ove godine. S obzirom na to da će se iz korijena mijenjati neki odnosi, meni liči da se u potpunosti ideja neće ostvariti ni za dvije godine“, kaže dr Duško Boljević direktor specijalističke ordinacije sa ultrazvučnom dijagnostikom i biohemijskom laboratorijom ‘Sine morbo’. „Kad dobijem ponudu vidjeću šta mogu da mijenjam u dosadašnjoj praksi i kako da se prilagodim novonastaloj situaciji“, napominje Boljević.
Manji redovi pred ambulantama: Shodno najavljenoj reformi, u mrežu zdravstvenih ustanova biće uključeno od 15 do 20 odsto privatnih klinika. Ta mreža privatnih zdravstvenih ustanova potpisaće ugovore sa državom i građani će u njima, sa ovjerenim uputom i knjižicom, moći da se liječe kao u javnom sistemu, najavio je ministar zdravlja Miodrag Radunović na konferenciji za novinare.
Analize ukazuju da će umrežavanje biti potrebno u svim krajevima Crne Gore. Još uvjek se ispituju uska grla u zdravstvu gdje će to biti najpotrebnije - tvrde u Ministarstvu zdravlja navodeći da će uključivanjem privatnih ambulanti u mrežu ustanova biti podignut nivo zdravstvene zaštite, a pacijenti zaista neće čekati duže od 30 dana na specijalistički pregled.
“Ako pacijentu neko, na primjer, zakaže pregled za dva mjeseca, on će poći u specijalističku ambulantu u okviru mreže, završiti pregled, a mi ćemo platiti”, kazao je Radunović, ističući da će svi morati da poštuju standarde i normativu. “Nije dovoljna registrovana ordinacija, već i to da li ima dobar kadar, specijaliste, da li je preporučuje dosadašnji rad, uslovi u njoj, oprema”, naveo je Radunović.
Privatne klinike u trci za ravnopravan tretman: Ukoliko zaživi ideja o reformi crnogorskog zdravstvenog sistema, poboljšaće se i položaj privatnih ljekarskih ordinacija i klinika, smatraju sagovornici Portala Analitika.
„Proteklih godina privatne klinike su marginalizovane, a privatna praksa gubila trku ravnopravnosti sa sektorom javnog zdravstva“, kaže za Portal Analitika, dr Snežana Ćorac.
- Kada sam ja počela sa radom 1994. privatne zdravrstvene ustanove suštinski su funkcionisale vrlo korektno. Imali smo sva prava kao i javne zdravstvene ustanove, kaže Ćorac i napominje da su, vremenom, privatnoj praksi ta prava, korak po korak, oduzimana, kako su se mijenjali ministri. „Bili smo bebe koje su se tek rodile, koje su potonuli u vodu i dali nam jednu slamčicu da dišemo i da se snalazimo po sistemu - kako koga znamo, da bi našim pacijentima riješili problem“, prisjeća se dr Ćorac lične i profesionalne borbe.
Dr Ćorac ističe da je “sadašnji put kojim – pravi put ”, uz napomenu da su države u okruženju već prošle reformu zdravstva koju je Crna Gora tek počinje. Inače, dr Ćorac je jedna od ukupno tri hematologa koji rade u Crnoj Gori. Smatra da bi umrežavanje njene privatne prakse u sistem zdravstva doprinjelo ostvarivanju međunarodnih kriterijuma u toj oblasti.
- Prema pravilima svjetske zdravstvene organizacije na 150 000 odraslih stanovnika treba da bude po jedan hematolog. Sa brojem hematologa koji sada ima, Crna Gora upravo zadovoljava taj nivo. U kliničkom centru je dva hematologa, ja sam jedina u privatnoj praksi. Znači od 650 000 stanovnika, neka je 450 000 odraslih, to je dakle tačno 150 000 pacijenata po jednom ljekaru subspecijalisti, objašnjava Dr Ćorac.
I doktor Filipović smatra da će umrežavanje klinika doprinijeti kvalitetnijoj medicinskoj usluzi. „Naša klinika namjerava da dostigne normu od pet hiljada pacijenata godišnje. Ne možete tokom cijele godine imati mali broj pacijenata, a govoriti da imate mnogo iskustva i kvalitet”, ističe Filipović.
Put do promjena: Brojni sagovornici Portala Analitika, uglavnom vlasnici privatnih klinika ili ljekari koji rade u privatnim ordinacijama, odobravaju najavljeni potez Ministarstva zdravlja Crne Gore, ali i otvoreno izražavaju određene rezerve jer ovo nije prvi put da se najavljuju promjene.
Da li će inicijativa Ministarstva zdravlja zaista omogućiti kvalitetniju zdravstvenu zaštitu pa na specijalističke preglede više neće biti dugih čekanja ili je, ipak, riječ samo o ideji na čije oživotvorenje će crnogorski pacijenti čekati godinama?
Za sada, osim optimistične najave minsitra Radunovića nije se suviše odmaklo: nije poznato kako će se formirati cijene; ne zna se ni koje će klinike, ordinacije ili ambulante ući u kvotu državnih refundacija, kako će se praviti selekcija. Jedino je, čini se, sasvim izvjesno - na jesen, uprkos najavama, neće biti stvarnih pomaka i obični pacijenti će nastaviti da mukotrpno čekaju na specijalističke preglede. Oni, sumnjičaviji, izražavaju bojazan i da je najava Ministarstva zdravlja samo pokriće za državnu podršku nekim velikim privatnim zdravstvenim projektima, poput onoga koji se sprovodi u Meljinama...
Zato, iako djeluje zanimljivo i premda najave iz Ministarstva zdravlja javno pozdravljaju privatnici, valja sačekati sa ocjenama o novoj zdravstvenoj strategiji - još je riječ o ideji – tek slovu na papiru.
Branko Vukelić/Ana Uglik
