To je povećanje za 24 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je na granici zaustavljeno 169.000 migranata. Tada je zabilježen porast migracija, a jedna od posljedica su hilajde djece bez pratnje koja su ostala danima ‘zaglavljena’ u prepunim graničnim patrolnim stanicama čekajući smještaj u pretrpanim skloništima pod upravom vlade.
Džo Bajden, demokrata koji je na predsjedničku dužnost stupio u januaru 2021., obećao je da će da izmijeni brojne uvriježene imigracijske politike republikanskog prethodnika Donalda Trampa, no u međuvremenu se suočio s velikim brojem pokušaja prelaza granice.
Republikanci, koji se nadaju da će na izborima 8. novembra ponovno steći kontrolu u Kongresu, tvrde da je Bajdenovo odustajanje od politike iz Trampove ere, samo podstaklo više ilegalne imigracije.
Zvaničnici Bajdenove administracije upozoravaju da bi migracije mogle dodatno porasti nakon najave američkih zdravstvenih zavničnika o ukidanju granične uredbe iz doba pandemije koja traje do 23. maja.
Uredbom se omogućava da se tražitelji azila i ostali migranti što hitnije protjeraju u Meksiko da bi se spriječilo širenje kovida-19.
Posljednjih nekoliko mjeseci više od polovine migranata na američko-meksičkoj granici stizalo je iz tradicionalno emitivnih zemalja, poput Meksika, Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, no odnedavno migranti sve više pristižu i iz udaljenijih mjesta, na primjer iz Ukrajine i Rusije.
Po službenim podacima carine i pograničnih vlasti brojka od 210 hiljada migranata uhapšenih na granici u martu najveći je ukupni mjesečni broj migranata evidentiran od februara 2000.
Otprilike polovina migranata koji su granicu pokušali prijeći u martu ove godine protjerana je.
