Predstavljanjem knjige „Sidrišta u vremenu – Govori i razgovori 2003-2023“ Dragana Radulovića sinoć je u Zagrebu obilježeno i dvadeset godina saradnje crnogorskog književnika i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske koja je knjigu objavila u saradnji sa Maticom crnogorskom.
O onome što sadrži knjiga govorio je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović koji je izdvojio da je Radulović ukazivao „na opasnosti po crnogorski nacionalni i državni identitet od nesmetanog djelovanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na propagiranju velikosrpskog nacionalizma, hegemonizma i ideologije Svetosavlja kao svojevrsnog etnofiletizma.“
“Insistiranje Matice crnogorske i Dragana Radulovića na crnogorskom crkvenom pitanju, statusu i položaju Crnogorske pravoslavne crkve proizilazi iz razumijevanja da crnogorski nacionalni identitet nije moguće sačuvati bez jačanja ove crnogorske institucije koja je vjekovima opredjeljivala i odlučujuće oblikovala crnogorsku duhovnost i kulturno-istorijski identitet”, rekao je Ivanović.
Kako je dodao, nakon ove Radulovićeve knjige nekima će biti jasnije zašto je izostao snažniji obračun s nasljeđem 90-ih.
“Kao i zbog čega civilizacijski i kulturno superiorna ideja crnogorske nezavisnosti s proevropskom orijentacijom, koja je na referendumu pobijedila retrogradnu i hegemonističku srpsku ideju, nije do 2020. godine porazila takve anahrone i u vrijednosnom pogledu inferiorne političke snage, svodeći ih na prihvatlljivu mjeru i postotak koji im ne bi omogućio važniju političku i društvenu ulogu“, objasnio je Ivanović.
Uprkos svemu, napominje, Matica crnogorska je istrajala kao kulturni pokret osnovan sa zadatkom da budi, osvješćuje i snaži crnogorsku nacionalnu samosvijest.
“Zato kulturu, najšire gledano, doživljavamo kao odlučujuću za izgradnju društva ali i pojedinca kao slobodnog i samosvjesnog. Tom cilju je od devedesetih godina težio i Dragan Radulović. Najprije za vrijeme studija sarađujući u nedjeljniku Monitor. Radulović od tad, javnim istupima ali i književnošću, uporno govori i podsjeća na nerazriješene crnogorske traume iz bliske i one malo dalje prošlosti, odsustvo odlučujućeg nivoa potrebne intelektualne slobode i građanske hrabrosti, ali i nacionalnu neosviješćenost”, rekao je Ivanović.
Prema politikologu Danilu Iveziću, neodvojivost autora „Sidrišta u vremenu“ i Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske je nesporna.
“S Maticom crnogorskom smo prolazili zajedno kroz povijest vraćanja Crne Gore sebi i na međunarodnu pozornicu suverenih država. Od 2001. godine kada su nakon deset godina obnovljene pokidane veze na kulturnom planu, dvije države, susretom predstavnika Matice crnogorske i Matice hrvatske na razini predsjednika i tajnika, u organizaciji NZCH, preko 2002. godine kada smo na Lučindanskim susretima predstavili knjige „Vlaho Bukovac i Crna Gora“ i „Diplomatska poslanstva u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori“; zatim izložbe „80 godina 13. jula – godine ponosa i prkosa“, izabranih djela Branka Banjevića „Glasovi“ i „Osvrti“; i još na desetine naslova i zajedničkih programskih aktivnosti su rezultat višedecenijske suradnje NZCH i Matice crnogorske”, rekao je Ivezić.
Politikolog Dragutin Lalović, koji je napisao Pogovor ovom izdanju, Dragana Radulovića naziva vitezom crnogorske ideje.
“Vi imate jednog fascinantnog dijagnostičara u kombinaciji književnika i filozofa. Filozof bi to možda izveo pojmovno čišće, ali ne bi ovako briljantno, ovako privlačno... Ovo je knjiga koju ne možete ispustiti iz ruku, to se čita na dušak. To može samo književnik dati te likove. Drugim riječima on ne forsira pojmovno realitet i likove koje prikazuje nego ih pusti da govore u nekoj svojoj specifičnosti, u nekom svom individualitetu. Drugo što želim reći je da se Dragan Radulović u nekom trenutku susreo sa Maticom crnogorskom i taj susret nije mogao da prođe bez posljedica u smislu da se od Dragana Radulovića ne očekuje da će on dati neki svoj programski i aktivistički novum”, rekao je Lalović.
On je razložio i razvoj Matice crnogorske sve do programa „Crna Gora pred izazovima budućnosti“ i „Crna Gora na evropskom putu“.
“Na čelo Matice crnogorske 2013. sa novim programom dolazi i Dragan Radulović; on je taj Evropljanin, on je je taj koji ima jedan optimistično-skeptični odnos prema Evropi, upravo onakav kakav Evropi treba. Dakle, ne srljaj u Evropu nego se pitaj čime Crna Gora može doprinijeti Evropi, šta je to u crnogorskoj tradiciji, u etičkim vrijednostima čojstva i junaštva što može pridonijeti boljoj Evropskoj uniji”, objasnio je Lalović.
Radulović je zahvalio govornicima na razumijevanju i podršci.
“Ja sam sebi zadao jednu obavezu i nje sam se pridržavao, da svaki intervju pišem s namjerom, ozbiljnošću i oštrinom, da bih ga jednog dana mogao objaviti u knjizi”, rekao je Radulović.
Dodao je da je važno uložiti trud u javne angažmane.
“Nema veze ko će da čita. Neko uvijek čita. Najbolje čitaju oni za koje i ne znamo da su pročitali, oni koje i ne pitamo jesi li pročitao i kako ti se sviđa, koje ne poznajemo, ali na koje imamo nešto do čega je meni takođe bilo stalo u tom javnom angažmanu a to je podsticaj, impuls da razmišljamo zajedno o nekim bitnim stvarima za političku zajednicu. Ja ne znam toga čovjeka koji razmišlja zajedno sa mnom, ali moj intelektualni zadatak je da mu dam najbolje argumente koje mogu da dam i da ga podstaknem da on samostalno razmišlja o tome, da se usaglašava sa mnom, da se protivi onome što ja kažem, ali da jednostavno neka tema, za koju smatram da je političkoj zajednici značajna, postane značajna i za njega”, zaključio je Radulović.