Oni su komentarisali poruku ministarke vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon koja je nakon sjednice Savjeta za vanjske poslove EU, održane u ponedjeljak, kazala da Crna Gora „ostaje rak-rana – od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, sada postaje zemlja koja je problem“.
Istakla je i da su ministri vanjskih poslova EU saglasni da je potrebno nastaviti sa pritiskom kako bi se imenovale sudije Ustavnog suda i poručila da aktuelni šesti pokušaj popunjavanja upražnjenih mjesta u ovoj instituciji mora uspjeti, inače će naša država skrenuti sa evropskog puta.
DIPLOMATSKA AKCIJA
– Na djelu imamo opsežnu diplomatsku akciju prema svim političkim akterima, što je potvrđeno i u izjavi Fajon. Takva akcija, a zbog složenosti situacije, nije praćena
i diplomatskim jezikom. Što je, opet zbog institucionalne krize koja očigledno vrlo zabrinjava i iznenađuje zapadne partnere, i očekivano. Zato se ovakvi istupi tumače kao krajnja tačka strpljenja zvaničnika i trebalo bi da proizvedu efekat – ocijenio je Savić za Pobjedu.
Ukazao je i da smo opet, svojim nečinjenjem, uspjeli da privučemo pažnju zapadnih partnera.
– I da moguće trpimo posljedice zbog unutrašnjeg institucionalnog haosa. Želio bih da pozitivno ocijenim ovakvu vrstu diplomatskog pritiska, ali smatram da je razumijevanje situacije u kojoj se Crna Gora nalazi prilično zakašnjelo, ali da nije u potpunosti kasno – istakao je Savić.
Međutim, nije siguran da vlasti ovakve reakcije ozbiljno shvataju.
– Sa najviših državnih instanci nanovo imamo relativizovanje ovakvih poruka što je pokazatelj stanja i kapaciteta donosilaca odluka da koordinišu i usmjeravaju ovako važne procese – rekao je.
Ocijenio je i da Evropska unije oštro reaguje zato što joj je Crna Gora potrebna kao primjer uspješne integracijske priče, a pogotovo ako imamo u vidu njihovu posvećenost rješavanja pitanja odnosa Srbije i Kosova.
– Dakle, ne treba im još jedno latentno žarište na Zapadnom Balkanu. Mi ovu priliku za konsolidaciju moramo da iskoristimo. Posljedice nemogućnosti dijaloga političkih partija osjetiće svaki građanin, a blokada pregovora, formalna ili ne, pokazaće koliko je važna uloga EU u podsticanju reformi i finansiranju različitih projekata u Crnoj Gori – naglasio je Savić.
Smatra da postoji prostor da upozorenja EU proizvedu pozitivan efekat i u krajnjem odblokiraju Ustavni sud.
– Iako ne mislim da su ih svi politički akteri ozbiljno shvatili i da možemo očekivati da ih oni obeshrabre u namjerama da obesmisle funkcionisanje institucija – rekao je Savić.
Marko Pejović je saglasan da se poruke iz Brisela posmatraju i komentarišu kao nedovoljno jasne ili irelevantne za Vladu, što je, prema njegovim riječima, indikativno za procjenu političke volje izvršne vlasti i parlamentarnih partija.
IZBJEGAVANJE ODGOVORNOSTI
– Pa ne čude izjave u kojima nas opominju da se usmjerimo na evropske vrijednosti i da čvrsto stojimo na EU putu, jer je očigledno da se svemu daje prioritet osim evropskim integracijama, što će dodatno pokazati izvještaj o realizaciji Programa pristupanja Crne Gore EU za 2022. godinu – istakao je Pejović.
Ukazao je i da izjave odlazećeg premijera Dritana Abazovića da ne osjeća odgovornost zbog upozorenja EU zapravo predstavljaju izbjegavanje odgovornosti.
– Jer su upravo koraci ove vlade doveli do najdublje institucionalne i političke nestabilnosti okrećući teze da sada treba biti fokus na izboru predsjednika, a ne na činjenici da već skoro pola godine imamo vladu koja je izgubila povjerenje i gdje ne postoji politička volja za rješavanje ove političke krize kroz jasno izbjegavanje prijevremenih parlamentarnih izbora – kategoričan je Pejović.
Podsjetio je i da se Crna Gora danas, umjesto reformskim procesima i ispunjavanjem obaveza iz Programa pristupanja, bori da obezbijedi minimum funkcionisanja ključnih institucija.
- U jedanaestoj godini pregovaračkog procesa sa EU se predlažu i usvajaju neustavna zakonska rješanja i ad-hoc prilagođavaju i politički tumače pravni propisi, a institucionalna kriza je dovela do opšteg kolapsa u svim sferama, posebno zaštiti ljudskih prava pred Ustavnim sudom, što sveukupno predstavlja jasno obrazloženje zašto EU zvaničnici i predstavnici zemalja članica EU vide Crnu Goru kao problem i rak-ranu – naglasio je Pejović.
Smatra i da do sjednice Skupštine na kojoj će se glasati za sudije Ustavnog suda neće biti poznato hoće li šesti pokušaj izbora biti uspješan, jer se, kako je kazao, parlamentarne partije ne vode javnim interesom, već veoma dobro kalkulišu koji je benefit od njihovog neizbora.
- Vjerujući da će, ipak, ovaj pritisak rezultirati izborom sudija za Ustavni sud, nema sumnje da pritisak Brisela mora biti u značajnije većoj mjeri kako bi se političke partije trgnule iz dubokog sna krize u kojima se isključivo ispunjavaju sopstveni i politički interesi, a zanemaruju reformski procesi – zaključio je Pejović.
Podsjetimo, Fajon je u nekoliko navrata kazala da Crnoj Gori prijeti ozbiljna opasnost da se zaustave pristupni pregovori sa EU, ukoliko ne izabere sudije Ustavnog suda. Prvi put je to pomenula u drugoj polovini decembra prošle godine kada je sa ministrom vanjskih poslova Austrije Aleksanderom Šalenbergom po mandatu visokog predstavnika EU za spoljnu politiku Žozepa Borelja posjetila
Crnu Goru. Isto je ponovila i tokom posjete našoj državi sredinom ovog mjeseca kada se sastala sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović i odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem.
