Međutim, dodaju oni, ostaje neobjašnjeno i nejasno zašto nijesu prepoznate iste potrebe sudija svih ostalih sudskih instanci.
„Ovo posebno kod činjenice što ovaj korak Vlade dolazi nakon višemjesečnih konsultacija sa radnim timom Sudskog savjeta koji su činili predstavnici svih sudova u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da je radni tim pripremio obrazloženi predlog linearnog uvećanja koeficijenata u svim instancama, uvažavajući procjenu budžetske održivosti, zbog čega je i napravio ustupak da povećanje koeficijenta svim ostalim sudijama bude čak više nego duplo manje od uvećanja sudijama osnovnih sudova, a višestruko manje od uvećanja zarada zaposlenima u sektorima zdravstva i prosvjete.
“Predlog radnog tima je u procesu pregovaranja načelno prihvaćen, zbog čega smo s pravom očekivali pozitivno rješenje naših zahtjeva. I pored toga, Vlada je u prekjuče predloženim izmjenama zakona, na iznenađenje članova radnog tima, ali i Sudskog savjeta kojem nije traženo mišljenje na nacrt ovog propisa, izostavila sve ostale nosioce pravosudnih funkcija i tako odlučila da pitanje zarada u pravosuđu rješava parcijalno, zanemarujući cjelovitost sudske vlasti i hijerarhiju sudova”, ističe se u saopštenju.
Zbog toga apeluje da Vlada hitno reaguje i pitanje zarade svih nosilaca sudijske funkcije riješi na jedinstven način i time doprinese jačanju nezavisnosti sudske grane vlasti, kao temeljnog principa demokratije. Posebno, kako su naglasili, pri činjenici da se Ministarstvo finansija na jučerašnjem radnom doručku pohvalilo javnosti zavidnim stanjem u Državnom trezoru.
„Rad sudija u instanciono višim sudovima nesumnjivo podrazumijeva veći stepen odgovornosti u obavljanju poslova, budući da sa sobom nosi teret donošenja odluka koje su pravnosnažne i ne mogu se pobijati redovnim pravnim lijekovima. To je izraženo i kroz posebne, strože, uslove koji se zahtijevaju za izbor sudija u sudove viših instanci i sudove specijalizovane nadležnosti, u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama”, navodi se u saopštenju.
Takođe, upozoravaju, taj veći teret odgovornosti mora biti praćen i odgovarajućom zaradom, koja mora biti veća od zarade sudije prvostepenog suda i to u mjeri koja ne samo odražava razliku u teretu odgovornosti, već treba da bude i motivišuća za sudiju prvostepenog suda da napreduje u svojoj karijeri.
„Nastala situacija je još jednom aktuelizovala potrebu da se javno ponovi zahtjev Sudskog savjeta, koji je usklađen sa preporukama Konsultativnog Vijeća evropskih sudija i koji je naišao na odobravanje Venecijanske komisije, ali ne i resornog ministarstva, da zarade nosilaca sudijske funkcije treba da budu izdvojene u poseban zakon”, zaključuje se u saopštenju.
