Doktorka ekonomije, Sandra Tinaj generalna je menadžerka Univerziteta Donja Gorica. Angažovana je kao docentkinja na predmetu Ljudski resursi na Fakultetu za kulturu i turizam UDG, a za njom je više od 10 godina međunarodnog i domaćeg radnog iskustva.
U dosadašnjoj karijeri bila je uključena i u realizaciju više od značajnih 30 međunarodnih i domaćih naučnih projekata. Za Portal Analitika, Tinaj govori statusu žene u savremenom crnogorskom društvu, stereotipima sa kojima se susrijeće u oblasti kojom se bavi, ali i putevima dalje borbe za rodnu ravnopravnost danas i ovdje...
Analitika: Koliko je izazovno biti žena na poziciji na kojoj ste vi? Da li se i na koji način suočavate sa stereotipima?
TINAJ: Na početku, dozvolite mi da pohvalim ovu inicijativu Portala Analitike tj. njenih urednica. Jako je važno da razgovaramo o ovim temama, otvoreno i sa spremnošću da stvari mijenjamo, u pravcu jačanja rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.
Moje koleginice, dekanice sa Univerziteta Donja Gorica su u prethodnim intervjuima imale priliku da govore na ovu temu, iskreno, a vjerujem i jako inspirativno za sve žene u Crnoj Gori. Ja sam zaista imala sreće da na Univerzitetu Donja Gorica, već šesnaest/sedamnaest godina radim i stvaram u jednom rodno odgovornom i osviješćenom ambijentu.
Vjerujem da naš Univerzitet na svim nivoima može biti izuzetan primjer, kakav se ambijent stvara i kreira kada većinu dekanskih/menadžerskih pozicija upravo pokrivaju žene. Pored ovoga, moram da kažem da sam imala i tu sreću da sam i u porodičnom ambijentu okružena velikom podrškom, podsticajem i vjerom, kada je u pitanju sve ono što sam željela da ostvarim na ličnom i profesionalnom planu.
Stereotipi postoje u našem društvu, ali ne smijemo zaboraviti i da žene u Crnoj Gori svojom odvažnošću, hrabrošću, naporima, posvećenošću kako kroz istoriju, tako i danas, zauzimaju izuzetno mjesto u društvu čime se značajno mijenjaju stvari i uvriježeni stereotipi. One su to pokazale kako kroz istoriju tako i u savremenom društvu. Pozvaću sve nas zajedno da se iznova vratimo jednoj izvrsnoj Monografiji UNDP koja se zove „Žene Crne Gore“.
Ne smijemo zaboraviti da, u onom najširem kontekstu, u još uvijek tradicionalnim društvima, kulturološki i društveni faktori predstavljaju otpor određenim promjenama posebno vezanim za uloge u društvu.
Tačno je da je žena u Crnoj Gori prvo ćerka, sestra, žena i/ili majka, i ne bih ja bježala od tih uloga onako kako naša kultura nalaže, pa tek onda naučnica, preduzetnica, menadžerka, političarka, liderka i dr. Sigurna sam da se vremena mijenjaju i da će žene uz ove uloge, sve više zauzimati i vodeće društvene pozicije.
21
Navedeno zahtijeva dugotrajan proces edukacije, osnaživanja i transformacije društva kako bi se postigla puna rodna ravnopravnost. Nije ih moguće realizovati ni kroz jednu, ni dvije generacije, potrebno još dosta želje i napora.
Pored ovoga, potrebna je i jedna promjena cijelog sistema podrške, da ne kažem cijelog sistema, da imamo kvalitetne vrtiće, škole, zdravstvenu zaštitu, da imamo podršku porodice, zajednice a onda i jedno podsticajno društvo prema svim ovim ulogama koje žene mogu i zasigurno hoće da preuzmu.
Analitika: Koji su ključni faktori za postizanje rodne ravnopravnosti u oblasti kojom se bavite? Zbog čega je važna veća uključenost žena u sve sfere društva?
TINAJ: Moj odgovor je obrazovanje. Iskreno vjerujem da svojim načinom života i živim to, kroz rad na Univerzitetu ali i kroz saradnju sa mladim ljudima. Rješenje svih problema u najširem kontekstu vidim u jednom pravednom, dostupnom, podsticajnom, kvalitetnom obrazovanju koje zahtijeva određeni napor, rad, trud i zdravi sistem vrijednosti.
Mislim da je to moguće u Crnoj Gori jer to živimo na Univerzitetu Donja Gorica. Sve je više žena na ustanovama visokog obrazovanja u ulozi profesorica i studentkinja, i to ohrabruje. Statistika koju posvećeno vodimo na UDG pokazuje na veće učešće ženske populacije u obrazovnom sistemu, kako među nastavnim osobljem, tako i među studentskom populacijom.
Na nivou Crne Gore, podaci pokazuju da sve više djevojaka/žena završava visokoškolsko obrazovanje i da postižu bolje rezultate. Pitanje je trenutka kada će se ovaj trend valorizovati i na vodećim pozicijama. Na UDG se to već dešava!
Takođe, ako pogledamo Indeks rodne ravnopravnosti, evidentan je napredak 2019, ali i 2023. godine gdje vidimo još jedan napredak. Hoću iskreno da vjerujem da će se ovaj trend nastaviti.
Da bismo obrazovanje učinili dostupnim što je moguće širim društvenim strukturama, a posebno ženama i mladim djevojkama, mi smo u Crnoj Gori pokrenuli inicijativu (napominjem ovo su potpuno dostupni i besplatni kursevi), Thunderbird škole Francis and Dionne Najafi 100 Million Learners Global Initiative.Kratko ću pojasniti.
Thunderbird škola za globalni menadžment Thunderbird School of Global Management na Arizona State Univerzitetu rangirana je kao br. 1 škola u svijetu za oblast međunarodne trgovineprema QS International Trade Rankings 2023, ispred univerziteta kao što su Kembridž, Harvard i Stanford. Univerzitet Donja Gorica, kroz svoje partnerstvo sa Thunderbird školom na Arizona State Univerzitetu, sarađuje u promovisanju ovog programa kako bi se povećao pristup visokokvalitetnom obrazovanju širom svijeta kao i podstakao sveobuhvatan doprinos društvu. Kroz Najafi 100 Million Learners Global Initiative, Thunderbird nudi tri globalna sertifikata iz oblasti preduzetništva i inovacija dostupnih na 40 različitih jezika polaznicima širom svijeta.
Žene i mlade djevojke će činiti 70% od 100 miliona polaznika koje će ovaj program obuhvatiti širom svijeta. Sertifikat će biti pokriven punim stipendijama i shodno tome polaznici i polaznice neće imati nikakvih troškova, upravo zbog filantropske podrške koja čini osnovu ove inicijative.Ove kurseve smo u prvom segmentu ponudili na engleskom, isto ćemo učiniti ubrzo i na crnogorskom jeziku.
Da se vratim na Vaše pitanje, u ovakvim inicijativama vidim osnaživanje žena. Obrazovanje svake žene, njena ekonomska nezavisnost će umnogome pomoći otklanjanju stereotipa, iako smo svi svjesni da tradicija i kultura nisu brzo promjenjive kategorije.
Analitika: Kako se trenutno nalazite na poziciji i v.d dekanice Fakulteta za kulturu i turizam, koliko su mladi zainteresovani za studije kulture i turizma? Koliko su te oblasti razvijene u našoj državi, šta treba mijenjati?
TINAJ: Interesovanja mladih se mijenjaju iz godine u godinu. Na Univerzitetu djelujemo u kontekstu misije “da se naš student osposobi da bude odgovorni građanin globalnog svijeta”.
I ovdje mislimo u najširem kontekstu, da visokobrazovana mlada osoba, mora biti odgovorna prema sebi i svojoj budućnosti, a onda prema prirodi, svojoj porodici, zemlji, društvu kao i da se odgovorno suprostavlja prema bilo kakvom obliku diskriminacije.
Na taj način se trudimo da obrazujemo mlade ljudi, a vjerujem da svi na Univerzitetu djelujemo kao primjer. Ovim sam htjela da ukažem da pored oblasti koju studiraju, jako je bitno da sa Univerziteta ponesu određeni sistem vrijednosti a samim tim i kulturu življenja, djelovanja i stvaranja.
Pri tome, želim da naglasim da kultura na UDG nije zastupljena samo kroz studije Kulture i turizma, već kroz cjelokupan način rada, stvaranja i druženja mladih ljudi tokom studija.
Kada je konkretno u pitanju interesovanje mladih za studije Kulture i turizma, ne možemo reći da su to brojne studije, ali kao takve nisu ni koncipirane, pa je interesovanje prisutno, posebno u onom dijelu u kom se na ovim studijama izučavaju kreativne industrije, valorizacija kulturne baštine kao i određeni turistički koncepti.
U našoj zemlji, svi zajedno moramo još jako puno raditi i stvarati, na svim poljima pa i na polju kutlure. Ovdje bih posebno istakla da moramo više napora svi zajedno uložiti da razvijamo i njegujemo multikulturalni sklad.
Analitika: Na Univerzitetu Donja Gorica žene su na poziciji dekanica na više fakulteta. U kojoj mjeri je važna poruka koju na taj način šaljete, naročito u kontekstu crnogorskog društva koje je, nažalost, još uvijek duboko patrijarhalno?
TINAJ: Mislim da sam donekle odgovorila na Vaše pitanje. Da, jeste, naše društvo je patrijarhalno, međutim lično se ne bih odricala svih karakteristika tog društva, ima ono i svoje vrijednosti, u krajnjem dio je našeg kulturnog nasljeđa.
Međutim, duboko vjerujem u procesni i evolutivni pristup, tako da u isto vjerujem i kada je u pitanju emancipacija i položaj žena. Moramo u tom dijelu još jako puno i posvećeno i to generacijski raditi i unapređivati.
Lijepo ste rekli sa Univerziteta se trudimo da pošaljemo pravu poruku kada je u pitanju rodna ravnopravnosti, jednu sam inicijativu navela „100 Milion learners“ a vjerujte ima ih jako puno, osnivanje kancelarije za rodnu ravnopravnost, čitav niz predavanja i aktivnosti, okruglih stolova, program Rodne studije koje smo prvi osnovali i sl.
Mi živimo i radimo u jednom društvu koje mora izuzetno cijeniti, paziti i odgovorno se odnositi prema svakom njenom članu, samim tim moramo se odgovorno odnositi prema svakoj ženi, prema njenoj dobrobiti, dobrobiti njenog položaja i budućnosti.
UDG nije izolovano ostrvo, postoje i drugi sjajni primjeri. Iako se mnogo radi na promovisanju i osnaživanju rodne ravnopravnosti, ne samo teorijski već i konkretnim djelima, postoje trendovi u društvu koji su izuzetno retrogradni. Moramo ih i javno osuditi. Tako imamo rast govora mržnje, mizoginih i seksističkih poruka kojima se targetiraju žene u javnom prostoru. Svaka takva pojava mora biti oštro sankcionisana, i poslata jasna poruka kako se društvo odnosi prema tim pojavama.
UDG daje svoj doprinos osvješćivanjem mladih ljudi, podrškom ženama da preuzimaju rukovodeće pozicije i da im se odaje priznanje za sjajne rezultate koje postižu. Ta se "luča" mora dalje podsticati dok ne obasja svaki kutak Crne Gore i šire, i pošalje jasnu poruku o ravnopravnosti u našem društvu.
