Zdravlje

Efekti imunizacije

Treća doza nas može zaštititi od Omikrona, ali neće zaustaviti pandemiju

Često mjerimo nivo antitijela koja cirkulišu u krvi kao surogat markera imuniteta, ali to nam malo govori o odgovorima imunih ćelija kao što su T-ćelije, za koje znamo da su važne u borbi protiv virusnih infekcija kao što je Sars-CoV-2

Treća doza nas može zaštititi od Omikrona, ali neće zaustaviti pandemiju Foto: Pixabay
Prevod Portal Analitika
Prevod Portal AnalitikaAutor
GuardianIzvor

Prvo je postojala Alfa, zatim Beta, Gama i Delta. Sada, zahvaljujući ogromnim naporima naučnika u supsaharskoj Africi, svijet se uhvatio u koštac sa Omikron sojem. Ova nova varijanta Covid-19 ima brojne mutacije koje ga razlikuju od prethodnih, što izaziva zabrinutost među naučnicima da vakcine koje sada koristimo možda neće biti tako efikasne protiv njega. 

Kao odgovor, Zajednički komitet Ujedinjenog Kraljevstva za vakcinaciju i imunizaciju (JCVI) preporučio je da svi stariji od 18 godina u Britaniji mogu da dobiju dopunsku dozu vakcine protiv Covida, akoliko su protekla tri mjeseca od posljednje doze koju su primili.

Logika koja stoji iza pojačivača je da će obezbjeđivanje visokog nivoa imuniteta stanovništva Velike Britanije smanjiti broj ljudi kojima je potrebna hospitalizacija ili koji umiru kao rezultat širenja Omikrona. Ovo se zasniva na nadi da je malo vjerovatno da će vakcine koje sada koristimo biti potpuno neefikasne protiv novog soja, ali je prerano da se to definiše.

Pojačivači

Pa kako funkcionišu pojačivači? Podaci iz opservacionih studija sugerišu da se imunitet stvoren izlaganjem i vakcinama i virusu vremenom smanjuje. Ponovljeno izlaganje virusnim proteinima (sadržanim u vakcini, ili kodiranim njima u slučaju mRNA vakcina) dovodi do efikasnijeg imunološkog odgovora kada neko dođe u kontakt sa virusom Sars-CoV-2 – smanjujući težinu bolesti, kao i šanse da prenesu virus na nekog drugog.

Kroz nedavno kliničko ispitivanje u Velikoj Britaniji, CoV-Boost, istraživalo se da li su imuni odgovori ljudi poboljšani kada su primili istu vakcinu i kod prve i druge doze i kod pojačivača, ili su imali drugačiju vakcinu kao treću dozu. 

Ispitivanje je proučavalo grupe ljudi koji su primili dvije doze vakcina Pfizer ili AstraZeneca, a zatim primili treću dozu jedne od četiri različite Covid vakcine, a neki su primali polovične doze ovih vakcina kao pojačivače. Sve vakcine su povećale nivoe antitijela kada su date poslije dvije doze AstraZeneca vakcine, a šest od sedam povećale su nivoe antitijela kada su date poslije Pfizer mRNA vakcine.

Ali predviđanje dugoročne zaštite koju pruža vakcina nije jednostavno, posebno kada se uzmu u obzir novi sojevi. Često mjerimo nivo antitijela koja cirkulišu u krvi kao surogat markera imuniteta, ali to nam malo govori o odgovorima imunih ćelija kao što su T-ćelije, za koje znamo da su važne u borbi protiv virusnih infekcija kao što je Sars-CoV-2.

Virusni proteini

Poznavanje nivoa antitijela takođe nam ne daje nikakve informacije o efikasnosti vakcine u prevenciji teške bolesti koja rezultira hospitalizacijom ili smrću. Najvažnije pitanje za većinu ljudi je da li će se razboljeti ili umrijeti od Covid-19. Dalji podaci iz CoV-Boost ispitivanja prikupljeni tokom 12 mjeseci nakon primjene dopunske doze će pomoći da se odgovori na ova pitanja u budućnosti.

Još ne znamo sa sigurnošću da li će Omikron i drugi budući sojevi koji izazivaju zabrinutost dovesti do toga da ćemo morati da nabavimo dodatne pojačivače. Ali moguće je, iz nekoliko razloga. 

Prvo, može se ispostaviti da je našem imunološkom sistemu potrebno redovno izlaganje virusnim proteinima Sars-CoV-2 kako bi ih podsjetio da generišu efikasan imuni odgovor. Ovo će tek vremenom postati jasno. 

Drugo, postoji rizik da se pojave varijante Sars-CoV-2 koje su toliko različite od onih koje sada kruže da će nam u potpunosti biti potrebne nove vakcine. Proizvođači vakcina su uvjereni da mogu da proizvode nove vakcine čak i brže nego što su proizveli prvu generaciju.

Druge inovativne pristupe predlažu organizacije kao što je Koalicija za inovacije u spremnosti na epidemiju, koja je pokrenula poziv za finansiranje podsticanja razvoja vakcina protiv Covid-19 koje pružaju zaštitu od više vrsta koronavirusa, izbjegavajući potrebu za novom vakcinom za svaki novi soj koji se pojavljuje.

Pravičnost

Ali nemoguće je govoriti o vakcinaciji protiv Covida bez naglašavanja važnosti pravičnosti vakcina. Mnogi ljudi, uključujući zdravstvene radnike i ljude u riziku od teške bolesti, još nijesu primili nijednu dozu vakcine protiv Covida, a kamoli dopunsku dozu. 

Da bismo spriječili pojavu drugih zabrinjavajućih sojeva kao što je Omikron moramo da smanjimo prenos virusa svuda. U suprotnom, na kraju ćemo se suočiti sa pojavom sojeva na koje vakcine koje imamo na raspolaganju nijesu dovoljan odgovor, a tlo koje smo stekli u protekloj godini biće izgubljeno sa mnogim životima i blagostanjem hiljada i hiljada ljudi.

O globalnoj pandemiji možete razmišljati kao o požaru u kući. Sars-CoV infekcije bjesne na visokim nivoima na više teritorija širom svijeta. Mnoge zemlje sa visokim dohotkom, uključujući Veliku Britaniju, pokušavaju da se suoče sa ovim požarom tako što će obezbijediti da ima dovoljno vode da ugase vatru u prostoriji koju zauzimaju. 

Sve dok je dozvoljeno da infekcije bjesne negdje drugdje zbog nedostatka globalnih vakcina, žar koji stvara požare će uvijek biti tu. Jednostavno uvođenje pojačivača u jednoj zemlji, bez isporuke vakcina u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, neće spriječiti da kuća izgori, niti nas zaštiti od štete.

* * * * *
Autorka je dr Šarlot Samers, profesorka intenzivne medicine na Univerzitetu u Kembridžu

Portal Analitika