Knjiga „Rasprave o Duklji i Dukljanima“ istoričara Dragutina Papovića predstavljena je sinoć u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici. Knjiga je objavljena krajem prošle godine u okviru biblioteke „Studije, kritike, eseji“.
Prema riječima predsjednika Matice crnogorske Ivana Jovovića, Papović je u knjizi „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“, „usmjerio svoju intelektualnu, odnosno naučnu pažnju na neuralgične tačke crnogorske istorije, gdje je prepoznao eksplicitne tendencije koje su usmjerene ka nasilnoj eksproprijaciji najstarijih slojeva crnogorske kulturei tradicije.“
„Očito je da je izlazak iz štampe ove knjige pokazao da je tematika Duklje, Dukljana, Dukljanskog kraljevstva, Dukljanske nadbiskupije, uopšte dukljanske tradicije bila u domenu nekog problema psihološke prirode generacijama, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti, puno prije nego same pozitivne nauke-istoriografije", rekao je Jovović.
Kako dodaje, u ovoj su publikaciji, između ostalog, demistifikovane nacionalromantičarske koncepcije o karakteru Duklje i Dukljana kao države primorskih Srba ili Crvenih Hrvata, uključujući i one koje propagiraju nenaučna stanovišta, da Albancima pripada eksluzivna istorijska sukcesija nad zaostavštinom ilirskog naroda.
"Papović je već u naslovu knjige otvorio raspravu suprotstavljajući se sveprisutnom trendu mimikrije u našem javnom diskursu, kojim se navodno ne žele, kako se to kolokvijalno kaže, izazivati dalje podjele u narodu otvaranjem identitetskih pitanja, a zapravo se žele zadržati stereotipi i stare zablude koje rapidno vode regresiji istorijske nauke u Crnoj Gori. Upravo autor svojom radnjom delegitimiše pseudoistorijske narative o Duklji, ukazujući na njenu autentičnost koja je proizašla iz bića posebnog naroda koji je stvorio dukljansku državnu i duhovnu tradiciju“, naglasio je Jovović.
Istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica istakla je da ko god se na bilo koji način bavi pomenutim periodom zna koliko je složen istraživački put i koliko je u pitanju složen i težak posao, te da je Dragutin Papović to radio „nošen svojim istraživačkim zanosom a ne institucionalno“.
„I sam kolega Papović kaže u uvodu, kao profesor na predmetu Istorija Crne Gore do kraja 12 vijeka na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, osnovni udžbenik „Istorija Crne Gore“ gdje je prvi tom objavljen 1967. godine. O političkoj istoriji Duklje u ovoj knjizi postoji osam od 444 strane i to jasno govori kakva je literatura udžbenička i koliko je složeno raditi", navela je Koprivica.
Kako ukazuje, posebno ovih zadnjih godina u okviru predmeta Istorija umjetnosti Crne Gore koji držim na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju termini Duklja i dukljanstvo se doživljavaju pežorativno i dobijamo studentkinje i studente koji miješaju grad, državu i apsolutno dolaze jako slabo potkovani.
"Čini mi se da je upravo ovaj kontinuitet koji nam kolega Papović predstavlja od grada Dokleje kroz razvitak države Duklje jako važan i da će nam svima biti koristan u novom nastavnom procesu“, rekla je Koprivica.
Istoričar Adnan Prekić ističe da je knjiga Dragutina Papovića metodološki i naučni pokušaj da se prekine s nasilnom eksproprijacijom kulturne baštine Crne Gore. On je istakao da je autor ukazao na slabu „zastupljenost i nepreciznost podataka o Duklji u akademskim krugovima koji su s razlogom ili bez, s namjerom ili bez, po pravilu vodili u neke pogrešne interpretacije, u neka pogrešna tumačenja.“
„Ono što je jako značajno je metodološki pristup koji je kolega Papović koristio u pripremi ove knjige, a to je prije svega analiza izvora i svih postojećih radova. Znači ne postoji nijedan relevantan rad koji se bavi istorijom Duklje koji nije bio predmet potpune analize, komparacije s nekim drugim izvorima, potvrđivanje onoga što se može potvrditi i ukazivanje na one stvari koje su nelogične i koje su negdje neprihvatljive za neku savremenu istoriografiju, koje nisu u skladu s onim što su savremena i arheološka istraživanja", rekao je Prekić
Kako ističe, ta polemika, uslovno rečeno, s ranim istoriografskim radovima donosi nam niz novih saznanja i niz nekih novih interpretacija.
"Posebna vrijednost ove knjige po meni je to što je Papović po prvi put u nekom novijem periodu autor koji je iskoristio apsolutno sve dostupne izvore na engleskom jeziku koji se tiču na određeni način Duklje i istorije Duklje“, dodao je Prekić.
Autor je istakao da je u knjizi ukazao na mnoge predrasude ili neodržive konstrukcije.
„Knjiga se ne uklapa u koncepcije kojima se pokušava prisvajanje nasljeđa dukljanske države. To prisvajanje ne ide, jer vidi se da je vještačko. To su bili motivi za pisanje ove knjige, odnosno ovih radova. I sam pretpostavljao da je toliko istoričara prije mene, prije nas, moralo to proučavati. Međutim, iznenadio sam se. Prije svega kroz polemiku ili kroz raspravu s tom literaturom došao sam do nekih odgovora, a za dosta pitanja odgovora i dalje nema“, objasnio je Papović.
