Roditelji su se, između ostalog, interesovali o tome gdje mogu dobiti neophodnu podršku i pomoć u vezi dojenja i prije rođenja djeteta - u trudnoći, pitali su da li se u porodilištima zdravstveni radnici mogu bolje i kvalitetnije posvetiti majkama dojiljama, kao i zašto pedijatri daju različite savjete o dužini isključivog dojenja, navodi se u saopštenju udruženja Roditelji.
Pedijatar ordinacije „Doktorica Mica“, dr Vjera Janković je kazala da su majke u Crnoj Gori dosta informisane o tome koliko je mlijeko zdravo, ali ne i sa tim kako i na koji način mogu prevazići probleme koji se pojavljuju na početku dojenja i kome da se obrate. Ona je ukazala da na odluku o dojenju utiče i postojanje alternative tj. zamjenskih formula.
„Mogo je lako kada znate da pored sebe imate toliko zamjena i načina da prehranite bebu, onda i lakše odustajete od dojena. Da toga nema oko nas toliko možda bi majke mnogo više obatile pažnju na svoje mlijeko i dojile djecu“, rekla je Janković.
I na obilježavanju Nedjelje dojenja govorilo se o savjetima u vezi dužine isključivog dojenja i uvođenju dohrane, uz podsjećanje na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a da majčino mlijeko bude jedina hrana do šest mjeseci bebinog života.
Pedijatar u Domu zdravlja Podgorica, Paša Divanović pojasnila je da se u savjetovalištima te ustanove majkama preporučuje da isključivo doje dijete do šest mjeseci odnosno do četiri ako ljekari uvide da ne napreduje.
Prema njenim riječima, roditelji dovode bebu u prvoj godini života kod pedijatra sedam puta i oni mjerenjm tjelesne težine vide kako ona napreduje.
Neonatolog u Institutu za bolesti djece Envera Lekić je navela da su studije o uvođenju čvrste hrane od 4 do 6 mjeseca bile prisutne na našim prostorima i 90-tih godina, kao i da se nekada savjetovalo majkama da je uvode od 3 mjeseca.
Ona je dodala da je to bio period astme i mnogih alergijskih rekacija na hranu kod djece.
„Upravo je podrška dojenju inicirana da bi se smanjile te reakcije i nezrelost crijeva izazvana ranim uvođenjem druge hrane. Nema potrebe uvoditi dijete u nepotreban rizik. Djeca koja doje nemaju problema sa alergijama“, kazala je Lekić.
Da je dojenje veoma značajno i dobro i za majku potvrdila je onkolog Nada Cicmil iz Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra.
Prema njenim riječima, dojenje je prirodni lijek tj. preventivni faktor protiv nastanka karcinoma dojke, koji je najčešće maligno oboljenje kod žena.
Cicmil je saopštila da dojenje za oko 50 odsto smanjuje rizik od obolijevanja od raka dojka, a u nekim sredinama gdje se doje djeca i preko 12 mjeseci, čak i za 63 odsto.
Okupljenima na obilježavanju Nedjelje dojenja podijeljen je i priručnik Preporuke za zaštitu zdravlja, ishranu i njegu djece, koju je pripremila doktorka Olivera Miljanović, a projekat je Doma zdravlja Danilovgrad.
Direktorica Doma zdravlja, Zorica Kovačević je pojasnila da su se opredijeli da pripreme i objave pridručnik jer su u toku šest godina organizovanja škole za trudnice shvatili da bi jedna takva publikacija koristila i roditeljima i pedijatrima.
Svjetska nedjelja dojenja obilježava se već punih 20 godina u preko 150 zamalja svijeta
