Iličković: Izmjenama zakona o predsjedniku je prekršen Ustav, ali o tome se jedino može izjasniti Ustavni sud

Današnja sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu je okončana. Sa saslušanjima će se nastaviti sjutra, kada će pred Odborom doći tri kandidata.

Ustavne promjene o načinu biranja sudija Ustavnog suda iz 2013. godine su, po mišljenju Kadića dobre, ali da u praktičnoj primjedi dolazi do problema.

''One su bile kvalitetne sa formalno pravnog aspekta, ali kao što vidimo u posljednje vrijeme u praktičnoj primjeni dolazi do problema u smislu nepostojanja saglasnosti ili volje nadležnih institucija i činilaca da odblokiraju pojedine institucije zbog postizanja potrebne većine. Možda je više pitanje neke političke i pravne prirode i stvar dogovora između vas političara i poslanika da se postigne potrebna saglasnost kako bi se i to pitanje riješilo na adekvatan način'', kazao je Kadić.

Kadić je odgovarajući na pitanje odbornika kazao da je iz Osnovnog suda u Nikšiću, iako je na pisanom testu ostvario drugi najbolji rezultat u istoriji tog suda, otišao iz ličnih razloga.

''Uvijek sam davao svoj maksimum. Nikada nisam otkazivao suđenja zbog prisustva seminara, uvijek sam gledao da na seminare idem u slobodne dane ili dane vikenda. Međutim to nikoga previše nije zanimalo od onih koje je trebalo da zanima. Druge kolege sudije su uvijek otkazivale svoja suđenja zbog seminara. Znate da bi ste otišli dva dana na seminar vi morate da otkažete deset suđenja i da sa vrata vratite nazad preko 50 osoba, advokata, vještaka, svjedoka... Nije bilo vidnog napretka na brojnim poljima, vidio sam da se moj rad ne cijeni kako treba, napustio sam sud i otišao u advokaturu'', kazao je Kadić.

Kadić je pred odborom kazao da zabrinjava stanje u Sudskom savjetu

''Sudski savjet je najviši organ sudske vlasti u ovoj državi koji je ustanovljen Ustavom kao najvišim pravnim aktom. Sudski savjet između ostalog bira i razrješava predsjendika Vrhovnog suda, predsjednika Sudskog savjeta, sudije i vrši brojne druge ustavom i zakonom ustanovljene nadležnosti. Članovima Sudskog savjeta je sredinom 2018. godine istekao mandat tako da se isti naaze u v.d. stanju što ukazuje na zabrinjavajuće stanje u tom dijelu. Zanimljiv podatak je da je Upravni sud Crne Gore u periodu od nove godine do danas poništio osam odluka Sudskog savjeta po različitim pravnim osnovima što je iznenađenje jer bi ovakav redosled događaja trebao da bude izuzetak a ne pravilo. To ukazuje na nedostatak kvaliteta tih odluka i loš pristup članova Sudskog savjeta'', kazao je Kadić.

Kadić Ivan, diplomirani pravnik dolazi iz Nikšića gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet u Podgorici upisao je 2001. godine a diplomirao je 2005. godine sa prosječnom ocjenom 8,2. Godinu kasnije zasnovao je radni odnos u Osnovnom sudu u Nikšiću kao sudijski pripravnik nakon obavljenog pripravničkog i savjetničkog staža odnosno nakon položenog državnog i pravosudnog ispita. 2011. godine izabran je za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću. Na lični zahtjev 2018. godine konstatovan mu je predstanak sudske funkcije a godinu kasnije upisan je u imenik advokata Advokatske komore.

Odgovarajući na dalja pitanja o unaprjeđenju kvaliteta rada, Ivanović je kazao da je mali broj vještaka koji ne dolaze na ročišta.

''Ipak, mislim da tu treba preduzeti mjere da se postupa po zakonu. Ako bilo ko ne opravda odsustvo, kao što je propisano za advokata koji ne dođe da se kazni sa 1.000 eura, isto to je propisano i za vještaka'', kazao je on.

Kako je dodao, Sudski savjet bi mogao predsjednicima sudova da zakače obavještenje koji će sudija biti odsutan zbog seminara.

''Time ne bi gubili vrijeme. Iako je vrlo bitna edukacija, ne smije se desiti na uštrb suđenja, ročišta, postupaka, procedura koji se ponekad u nedogled baš zbog toga odlažu'', kazao je on.

Odgovarajući na pitanja odbornika, Ivanović je kazao da je dosta stvari u sudstvu koje bi trebalo promijeniti.

''Nema ocjenjivanja sudija ni predsjednika Vrhovnog suda. jeste da su oni Vrhovni sud, ali u nekim sistemima postoje uporedna rješenja i za to. Ministarstvo pravde nema ingerenciju u tom dijelu ali i o tome treba razmisliti. Trebalo bi precizirati podkriterijume za ocjenjivanje sudija, uvesti podkriterijum ''kvalitet obrazlaganja odluka''. U praksi se dosta ocjenjivanje bazira i na pohađanje stručnih seminara ali to se u praksi svede na brojku obične proforme, što bi mogl oda se zloupotrijebi kao jedan od bitnih kriterijuma. Kvantitet i kvalitet odluka bi trebali da budu osnovni kriterijumi'', kazao je Ivanović.

On je dodao da treba povećati sistem odgovornosti kako u sudovima tako i u sudskom savjetu.

''Takođe treba proširiti spisak ljudi koji mogu inicirati disciplinske postupke, što je i mišljenje Venecijanske komisije'', kazao je Ivanović.

Marko Ivanović dolazi iz Podgorice, osnovnu školu, gimnaziju i Pravni fakultet je završio u Glavnom gradu Crne Gore. Kao mlad momak, kaže, radio je privatne poslove kod privatnika koji su prve milione stekli devedesetih. Navodi da je dobro što je tada prošao kroz taj dio posla dok nije bio siguran da li da završi taj fakultet. Kada se odlučio da završi fakultet, navodi dalje, da ga je završio sa lakoćom.

Karijeru u pravnim poslovima počeo je kod advokata Milorada Ivanovića iz Podgorice, u martu 2009. godine je položio pravosudni ispit. Iste godine se zaposlio u Lovćen osiguranju i tu kompaniju je pred sudovima zastupao u stotinama predmeta.

U maju 2011. godine se ''upisao u imenik advokata''. Od maja 2014. godine otvorio je svoju advokatsku kancelariju i bavi se pretežno građanskim pravom, imovinsko-pravnim odnosima, porodičnim, nasljednim i radnim pravom.

''Ustavni sud je politički sud, jer brani Ustav koji je politički produkt. Ali nije partijski sud. Ja sam se uvijek vodio onim što je u skladu sa zakonom ili ne. Moja izdvojena mišljenja su samo neslaganja i pravni stavovi a ne politički stavovi. Da li će neko tumačiti to kao politiku, to je druga stvar'', kazao je Iličković odgovarajući na pitanje Živkovića

Odgovarajući na pitanje poslanika Papovića povodom izmjena Zakona o predsjedniku, Iličković je kazao je prekršen Ustav ali da o tom rješenju jedino mjerodavan može biti Ustavni sud.

''Ako izaberete šest sudija Ustavnog suda, iako su birani ovi koje ste birali kao kandidate kao ljude sklone ovoj ili onoj strani onda će rezultat bit neriješen. Ustavni sud neće moći da donese odluku, tri će biti za, tri protiv. Ja mislim da je prekršen Ustav. Trebalo je imati malo dobre volje i sa jedne i sa druge strane. Da li će biti ujutro ili naveče potpisi to je bilo manje bitno. Kada idete nešto da dogovorite sa nekim, a obije strane imaju manjak živaca i volje onda dogovora nema'', kazao je Iličković.

Poslanik Andrija Nikolić pitao je da li ustavna rješenja iz 2013. godine koja predviđaju promjenu načina izbora čelnih ljudi u pravosuđu obezbjeđuju veći ili manji uticaj politike na pravosuđe. On je takođe pitao Iličkovića da li klizimo ka situaciji kada ćemo biti prinuđeni da preispitamo ta rješenja.

''Ja sam bio veliki pobornik tih amandmana iz 2013. godine. To je čak izvedeno po veoma skupoj cijeni. Nama je tada prekinut mandat iako nije postojao nijedan zakonski niti ustavni razlog da se nama prekine mandat, ali po cijenu toga su urađeni amandmani. Tada je rečeno da je to pokušaj depolitizacije pravosuđa i rekli su da će struka da se pita. Bio sam pobornik i jer je ta dvotrećinska većina bila pokušaj da svaka vlast mora napraviti sa opozicijom dogovor oko izbora tako važnih ljudi, i zbog toga sam to branio. U korijenu mnogih dobrih politika leži kompromis i dogovor'', kazao je Iličković.

Kako je dodao, tada je Venecijanska komisija rekla da predvidimo deblokirajući mehanizam za te dvije trećine.

''Ona tada nije predložila model na koji način da se to deblokira ali dali su primjedbu. Mi to tada nismo ispoštovali. Ja još uvijek imam nadu da to rješenje može profunkcionisati, većine se mijenjaju i uvijek će neko morati sa nekim da se dogovara'', kazao je on.

Iličković je odgovarajući na pitanja poslanika kazao da nije za rješenja ''specijalnih sudova''.

''Mi ćemo sudstvo onda udrobiti, a mi moramo tu cijelu granu vlasti da dovedemo u dobru kondiciju da obavlja te poslove. Ovo sve govorim uz rezervu da nisam vidio zkaon. To je vrlo škakljiva i osjetljiva stvar'', kazao je on.

Upitan da prokometariše šta bi se desilo sa podgoričkim izborima ako bi Ustavni sud poništio status novoformirane opštine Zeta, Iličković kaže da je Ustavni sud odluku donio.

''U jednom pasusu te odluke stoji da se za vrijeme izbornog postupka ne mogu teritorijalno dijeliti cjeline. Ko je čitao tu sve piše. ja jesam za takvu odluku ali je bila zakašnjela i trebala je da odgovori na još neka pitanja da ne bi dolazilo do svih ovih nedoumica'', kazao je on.

Odgovarajući o pitanju poslanika Mugoše koje se ticalo prijedloga za obavezni odlazak u penziju, Iličković je kazao da je njegov stav bio da se ženama da izbor.

''Sudski savjet je podnio inicijativu i u njoj je potencirao diskriminaciju. Potom je Savjet donio odluku o penzionisanju sudija potpuno suprotno od onoga što je bila inicijativa. Vjerovatno je, na to uticala promjena u Sudskom savjetu, to ne mogu sa sigurnošću kazati. Upravni sud je donio dvije različite odluke o tome. Jednu u kojoj prihvata a drugu u kojoj odbija. Ja sam bio izvjestilac u Ustavnom sudu po tom pitanju, čekalo se jer je bilo previše predmeta. Moj prijedlog je bio da žene mogu da biraju da li će ići sa 64 ili će ići sa 66. Mi smo dijelom tradicionalno društvo gdje obaveze žene su veće u nekim stvarima i treba ima ostaviti pravo izbora da ako hoće da idu ranije u penziju. Sve žene nijesu sudije, ima žena koje bi ranije u penziju'', kazao je Iličković

Iličković je kazao da ako će Ustavni sud donositi odluke kao redovni sudovi, onda on ne treba da postoji.

''On treba da širi prostor, a nažalost to kod nas često i nije slučaj. U Njemačkoj sam vidio primjer da je za sudiju Ustavnog suda izabran slikar, jer oni smatraju da je to vid podruštavanja sudstva kako ne bi suva profesija išla skroz do kraja. Postoje razni modeli i stvar je zakonodavca za šta će se opredijeliti. Vi ste oni koji mijenjate'', kazao je Iličković Odboru.

Iličković je kazao da se sudsko pitanje mora pod hitno riješiti.

''Ako ne postoji sudska grana vlasti koja će u vrućim političkim situacijama reći šta se može a šta ne, onda ćemo svi zajedno biti u ozbiljnom problemu. Neki arbitar mora postojati u ovim situacijama. Vlade se mogu mijenjati mogu biti manjinske većinske, ovakve onakve, ali ako imate zdravo pravosuđe onda se stvari mogu rješavati. Bez toga ova država ne može naprijed ići'', kazao je on.

Iličković je kazao da je na političarima da razmisle da li žele pravosuđe ili vlast nad pravosuđem. On je ukazao da se do sada kako za ovaj tako i za druge konkurse u oblasti pravosuđa kandidovalo preko 150 osoba.

''Ova vreća iz koje se vade ljudi ima svoje dno i moraju se naći rješenja. Nije nam toliko kadra ostalo, ne zaboravimo da nas je u posljednjih 15-20 godina napustilo 140.000 ljudi'', kazao je on.

On je poručio da se mora više voljeti Crna Gora nego što se mrze politički neprijatelji.

Miodrag Iličković rođen je 1956. godine u Kotoru. Osnovnu školu i gimnaziju je zavšrio na Cetinju. Diplomirao je 1980. godine na Pravnom fakultetu, a 1986. godine je položio pravosudni ispit. Na početku karijere je bio predsjednik suda za prekršaje na Cetinju, te direktor pravnog sektora u farmaceutskoj firmi sa Cetinja. Iličković je bio u prvoj koalicionoj Vladi sekretar Ministarstva pomorstva i saobraćaja, nakon čega je bio član kolegijuma direktora preookeanske plovidbe u Baru. Poslanik je bio 11,5 godina tokom kojih je osam godina bio na čelu Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. Iličković je između ostalog bio i sudija Ustavnog suda, a dvije godine proveo ispred crnogorskog parlamenta i poslanik u parlamentu državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Poslanik Papović je pitao Durakovića šta misli o izmjenama Zakona o predsjedniku, da li je usklađen sa Ustavom ili ne?

''Imam svoj stav, ali znamo šta piše u Ustavu, kakvu je odluku Skupština donijela, ko su poslanici u Skupštini i kakav mandat ima takozvana tehnička Vlada. Možda sebe previše doživljavam na način da ono što kažem mogu stati iza toga. Ja nisam pozvan da to komentarišem jer moj stav apsolutno nije bitan. Ne želim da dajem stav političke prirode, jer da sam to htio otišao bih u politiku a ne u sudstvo'', kazao je Duraković.

Papović je u komentaru kazao da je to jedno od najznačajnijih pravnih pitanja u Crnoj Gori.

''Neko ko bi želio da bude član jednog od najznačajnijih organa sudske vlasti u Crnoj Gori, a izbjegava da da stručno pravničko mišljenje o tome - dovoljno govori o kandidatu'', kazao je Papović.

Paunović je upitala i šta je glavni faktor koji onemogućava nezavisnost i nepristrasnost sudija, na šta je Duraković odgovorio da splet sitnih okolnosti čine veliki problem.

''Morate omogućiti čovjeku koji je profiliran da rukovodi postupkom. Da je rasterećen kako finansijskih uslova tako i stambeno, da ima adekvatnu tehničku podršku. Ja sam toliko usavršio kucanje na laptopu da sam brži od svoje zapisničarke. Kada se sve te stvari sklope onda dođe do situacije da se zbog preopterećenosti napravi sitni propust zbog kojeg se obara odluka'', kazao je on.

Dodao je da je slobodan čovjek ekonomski nezavistan čovjek.

''Država je odgovorna da pruži sudiji takvu zaštitu da niko ne bi smio da se usudi da dovede čast i poštenje tog sudije u pitanje. To je čitav sistem vrijednosti i sistemski problem'', kazao je on.

Odgovarajući na pitanje poslanice Branke Bošnjak, Duraković je kazao da nema isključive ensavske solidarnosti u Sudskom savjetu.

''Sudski savjet je upravo taj koji je dužan da da odgovor. Poražavajuće je što odgovora nema ili se taj odgovor podvede pod plaštom eventualnog saopštenja koji je više političke nego stručne sadržine a upravo je sudska vlast suvo sudska vlast'', kazao je on.

Poslanica Miloslava Paunović, pitala je Durakovića zbog čega je odustao od sudske funkcije kao i šta su glavni problemi našeg pravosuđa?

Duraković je kazao da postoji veliki broj problema počev od uslova rada.

''Ako bih krenuo od postulata kako Ustava tako i Zakona o sudskom savjetu i sudijama koji promoviše stavljanje van uticaja svakog aktera sudske vlasti, dolazimo do jedne tačke gdje počinjemo da razmišljamo da li imamo uslova da u složenim postupcima radimo kako treba. Ako bih počeo postupno da prelazim svaki segment onoga što ne valja, trebalo bi mijenjati uslove suđenja, saradnike koji su nužno neophodni da opslužuju sudiju, plan obuke pripravnika obuke u sudovima... Pripravnici jednostavno ne žele da osam sati rade nešto što niko ne umije da cijeni, a imaju i razloge nedostatka zaštite i finansijske stimulacije'', kazao je Duraković.

Duraković je kazao da se mora posvetiti veća pažnja i pravima sudija, što je i sam iskusio kada mu je zabranjivan godišnji odmor, te da se sudije moraju zaštititi od medijskog blaćenja.

Danas će se saslušati Duraković Elvis, Iličković Miodrag, Ivanović Marko i Kadić Ivan.

Prvi se predstavlja Elvis Duraković, koji je rođen u Beranama gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet je završio u Kragujevcu a magistarske studije u Beogradu. Duraković kaže da je njegov profesionalni put krenuo od Osnovnog suda u Beranama gdje je obavio pripravnički staž. Nakon toga je zasnovao radni odnos na poslovima savjetnika u tom sudu, da bi nakon sticanja uslova počeo da radi kao sudija Osnovnog suda. Taj posao je radio do 2016. godine kao postupajući sudija u građanskim i izvršnim predmetima. Na sopstvenu inicijativu, 2016. Sudski savjet ga je razriješio te funkcije.

Kada je prestao da se bavi sudijskom funkcijom otvorio je advokatsku kancelariju sa sjedištem u Baru u kojoj i dan danas radi.