Samo Njemci svake godine za vitaminske preparate potroše više od 800 miliona eura. Svaki treći stanovnik ove zemlje poseže za šumećim tableta
ma, bombonama ili napicima koji obećavaju uklanjanje "nedostatka vitamina". Međutim, istraživanja već godinama pokazuju: vitaminski dodaci ne samo da ne spriječavaju bolesti i ne nadoknađuju prirodni manjak vitamina, nego su beskorisni, a nekad čak i opasni.
C vitamin, marketinški trik: "Vitaminsko praznovjerje" potiče s početka XX stoljeća. Tada su naučnici utvrdili da osim ugljenih hidrata, masti i bjelančevina, u prehrani postoje i druge materije koje su odgovorne za sprječavanje nekih bolesti, kao što je to slučaj s vitaminom C i skorbutom. U 20-tim godinama prošlog vijeka, naučnicimaje je pošlo za rukom da izoluju te "prehrambene mikro materije". I tada je, zapravo, počeo i propagandni rat proizvođača vitamina. Tako je švajcrski istoričar Bet Bešli u arhivi čuvene farmaceutske kompanije "Hoffmann la Roche" otkrio dokumente o početku marketinške ofanzive u korist prodaje vitamina C.
Naime nakon što su ga izolovali, u "Hoffmann la Rocheu" dugo nisu znali šta će sa ovim vitaminom. Skorbut je već odavno bio iskorijenjen, a bolest koja bi se liječila vitaminom C još nije otkrivena. I tu je na scenu stupilo marketinško odjeljenje kompanije "Hoffmann la Roche" koji je prvo ljekare uvjerio u postojanje nove bolesti, koja je jednostavno nazvana - "manjak vitamina C". Time je počeo i pobjedonosni pohod ovog vitamina u tableti koji i dan danas traje.
Opasni vitaminski kokteli: Slijedeći logiku da manjak vitamina C uzrokuje slabljenje imunološkog sistemam, dok ga višak ojačava, farmacijske kompanije su na tržište poslale i ostatak vitaminske vojske. Svoju ulogu kao čudotvono sredstvo u jačanju psihičkih sposobnosti u pedesetim godinama doživio je vitamin B i tako redom. Vrhunac uspješne priče o vitaminima je veoma proširena teza po kojoj vitamin C štiti čak i od širenja tumora. Uz to ide sve snažnije uvjerenje kod sve većeg broja građana da prehrana koja se temelji na industrijski obrađenoj hrani ne sadrži dovoljnu količinu vitamina.
- Ljudi su počeli da vjeruju da se manjak vitamina može ublažiti vitaminskim dodacima - kaže Ingrid Hofman sa Instituta za kontrolu životnih namirnica (MRI) u Karlsrueu. Međutim, otrježnjenje je nastupilo kada su naučnici počeli da vrše istraživanja van laboratorije, na samim ljudima, i kada su na vidjelo izišle dugoročne studije o uticaju vitamina. Tada se moralo odstupiti od bajke da vitamin C jača imunitet, kao i priče o djelotvornosti vitaminskih koktela u borbi protiv tumora.
Dobri, neophodni i - izmišljeni: Postoji 13 vitamina podijeljenih u više grupa. U vitamine koji se otapaju u vodi spadaju svi iz B-kompleksa, kao i vitamin C. Ovi vitamini se vrlo lako apsorbuju i ne postoji mogućnost da njihova koncetracija u tijelu bude povećana. Za vitamine koji se tope u mastima potrebne su dodatne materije, emulgatori, kako bi se pretvoriti u hemijski spoj koji organizam može da apsorbuje. Oni se talože u na određenom mjestu, a organizam ih koristi po potrebi. U njih spadaju vitamini A, D, E i K.
Vitamini antioksidansi služe za regulisanje samog metabolizma ćelija, a u njih spadaju već pomenuti vitamin A (beta-karoten), C (koji djeluje zajedno sa vitaminom E), D (sintetizuje se pomoću sunčeve svjetlosti) i K (ima ulogu u mehanizmu zgrušavanja)
Konačno, da je industrija zamjena za vitamine uzela maha, potvrđuju i vitamini T i U. Naime, njih su izmislili marketinški stručnjaci, kao uostalom i sve vitaminske tablete, sokove i druge preparate koji su dodaci ishrani.
Ne mijenjajte prirodne: Ono što naučnici i danas sa sigurnošću mogu da tvrde jeste činjenica da vitamini koji u tijelo uđu u prirodnom obliku, dakle kao sastavni dio hrane, čak i u povećanim dozama ne mogu naškoditi zdravlju. Zašto je to tako, naučnog odgovora, jednostavno - nema.
- Životne namirnice sadrže ne samo vitamine nego i mnoge druge elemente koje djelimično ni ne poznajemo, pa ni ne znamo kakva je njihova ulogu u procesu oslobađanja vitamina u organizmu - kaže Bernard Valc s MRI-ja.
Dugoročne studije su dokazale da moderno čovječanstvo, uprkos činjenici da se ne hrani baš najbolje, ne pati od manjka vitamina. Na kraju krajeva i "nezdravi" pomfrit tj. običan krompir sadrži značajne količine vitamina C, pa je posezanje za dodatnim vitaminima kod velike većine građana potpuno nepotrebno.
(Preuzeto sa: Dojče vele)
