Istraživači su 1978. ispitali 364 studenta natprosječne inteligencije od kojih niko nije imao neurološka oboljenja. Ispostavilo se da je zabuna o tome gdje je lijevo, a gdje desno prilično uobičajena, naročito među ženama.
Čak i 34 godine kasnije, Erik Čadler, direktor Centra za senzomotorni neuro inženjering na Univerzitetu u Vašingtonu, kaže da je teško odgovoriti na pitanje zašto se to dešava.
Ipak, većina naučnika se slaže da je riječ o povezanosti funkcionisanja pojedinih djelova mozga i orijentacije u prostoru.
Mnoga istraživanja su do sada potvrdila da žene imaju slabiju orijentaciju u prostoru, naročito na testovima koji zahtijevaju da određeni predmet mentalno rotirate kako biste saznali, na primjer, kako bi izgledao njegov odraz u ogledalu.
Tako je tim njemačkih naučnika 2011. ispitao muškarce i žene kojima su mjerene sposobnosti mentalne rotacije prije nego što su podvrgnuti standardnim testovima o odnosima lijevo – desno.
Njihov izvještaj koji je objavljen u žurnalu „Brain and Cognition“ otkrio je da je poređenjem odgovora utvrđeno da se muškarci rjeđe zbunjuju kada je riječ o pozicioniranju predmeta (lijevo – desno), ali i u drugim mjerenjima.
Stepen asimetrije neke od moždanih hemisfera ili stepen lateralizacije, vjerovatno je ključ. Tako su britanski naučnici otkrili 2009. da osobe koje bolje čuju na jedno, nego na drugo uho, mogu imati problema sa određivanjem na kojoj strani se predmet nalazi.
