"Ako je pacijent bio planiran za terapiju određenog dana, terapija se ordinira nakon desetak dana, odnosno dvije nedjelje. To je prosječno kašnjenje kad govorimo o onkološkim pacijentima", kazala je za Al Jazeeru direktorica Kliničkom centra, Ljiljana Radulović.
Iste informacije stižu i do nevladine organizacije CAZAS kojoj se obraćaju pacijenti tražeći podršku.
"Dok je god situacija da jedna osoba ne može da ostvari svoje zakonom garantovano pravo da dobije terapiju, situacija jeste alarmantna. Zato mi apelujemo na institucije da se obezbijedi održiv i neprekidan sistem snabdijevanja i medicinskim i nemedicinskim sredstvima za rad i sredstvima za pružanje zdravstvenih usluga", rekla je za Al Jazeeru Katarina Jočić iz CAZAS-a.
Problem je nastao uslijed nagomilanih dugova Fonda za zdravstvo. Prema posljednjoj procjeni Ministarstva finansija, neizmirene obaveze bile su oko 65 miliona eura. Rebalansom je za Fond predviđeno rasterećenje od 38,6 miliona eura.
Ministar zdravlja u tehničkom mandatu Dragoslav Šćekić uvjerava da su nakon rebalansa bili u mogućnosti da završe tender za ljekove.
"Nadam se da će već sljedeće nedjelje u punom kapacitetu biti snabdjevene i zdravstvene ustanove i apoteke, sa svim potrebnim ljekovima. Nadam se da više nikada nećemo dozvoliti da dođemo u ovakvu fazu", rekao je ranije Šćekić.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra, međutim, da je rebalansom samo "ugašen požar". Vjeruje da je zdravstvo, uz svoje stare probleme, bilo nespremno za ukidanje doprinosa zaposlenih kroz program "Evropa sad".
"Dok god bude zdravstvo predmet budžeta i ovakvog rješenje kakvo je sad, po mom mišljenju taj će problem stalno da ekalirala. Pogotovo imajući u vidu da je čak, i kada je postojao doprinos za zdravstvo, Fond za zdravstvo imao problema u smislu izvršavanja svih obaveza", ocijenio je Kostić.
Baš kao i Kostić, i u nevladinom sektoru, ali i stranim organizacijama koje rade u Crnoj Gori, poput Američke privredne komore, ističu kako je neophodno pronaći trajno rješenje.
