Nakon decenija pokušavanja da se obezbijedi finansiranje, učešća na različitim konkursima, reditelj Lordan Zafranović počeće 1. jula snimanje filma „Zlatni rez 42“, o zločinima u Jasenovcu, nastao po motivima scenarija Arsena Diklića „Djeca kozare“.
Kako je Zafranović kazao u razgovoru za Pobjedu, pri kraju je zatvaranje finansijske konstrukcije, a od 1. aprila kreće intenzivna priprema. Za potrebe ovog projekta, prema riječima Zafranovića, biće potrebno izgraditi logor i ostalu infrastrukturu na lokacijama oko Kozarske Dubice i Jasenovca, 60 kilometara od Banjaluke.
- U pitanju je dug proces, zato što je film dosta veliki. Radi ga velika ekipa, koja će morati mnogo toga da savlada, jer je u pitanju, za naše prilike, dosta težak i gabaritan film – kazao je Zafranović.
OMAŽ
Ovaj, ali i mnogi filmovi koje je radio, predstavljaju omaž žrtvama, ali su i rađeni zbog strahova da će se zlo ponoviti. Zbog toga ima uprorište i u ovom trenutku u kome se svijet nalazi.
- Mi smo kao umjetnici možda osjetljiviji od drugih, pa možda možemo i predvidjeti kada nacionalizam i nacionalistička agresija krene, koliko je opasna za svijet. Uvijek spomenem suđenja u Nirnbergu 1946. godine, kada je sudija izgovorio da kada osjetite u svojoj sredini trunku nacionalizma, morate ga sjeći u korijenu. Kako pojedinačno, tako i u politici. Nacionalizam donosi samo zlo, posebno naciji u ime koje se vodi. Čini mi da je i ovo sada što se dešava veoma slično – objasnio je poznati reditelj.
Ovo ostvarenje, kojim se zatvara krug filmova posvećenih Jasenovcu, predstavlja vrhunac njegovog stvaralaštva.
- Ovaj film se kreće između zemlje pune leševa i neba. On plovi u tom prostoru – čas ide prema jaucima mrtvih na zemlji, a čas prema jaucima na nebu. On je sačinjen od strogo dokumentarne građe, do mojih vizija koje idu prema onome što se zove misterija zla, ili misterija dobra. Na kraju, ipak, dobro pobijedi, otvaramo nadu da čovjek koji izađe iz kina na neki način može da prodiše. Da se osjeti oslobođenim, ali je prethodno prisustvovao paklu iz kog je na neki način izašao čitav – rekao je on.
Filmska ekipa će, kako je kazao, da bude internacionalna.
- Okupićemo glumce sa teritorije bivše Jugoslavije – iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine. To su sve glumci iza kojih su velike karijere i filmovi. Isto tako, imamo ljude u organizaciji koji su radili velike svjetske filmove, a čije iskustvo će ovom ostvarenju donijeti novi sjaj – ispričao je Zafranović.
DOPUNJENI SCENARIO
Zajedno sa ekipom, Zafranović je godinama unazad pokušavao da dođe do novca za film.
- Pređašnji scenario je rađen prije 40 godina i onda smo ga, kada smo krenuli u projekat, saradnici i ja osavremenili i dodali novi niz scena, do kojih sam ja došao. U ono vrijeme su neke stvari bile nedostupne, a sada više nijesu. Uradio sam novu verziju budućeg filma i podredio sam cijelu analizu zla svom osjećaju, viđenju i energiji. To je rezultiralo scenarijom koji je nabijen energijom, koji je jedna bomba koja će eksplodirati kada se film završi. Zbog toga je trebalo dosta vremena i uvjeravanja dok su se skupila sredstva. To je veliki i težak proces, s obzirom na to da je film skuplji od ostvarenja koja se obično snimaju. Potreban je bio strahovit napor mojih producenata dok su sklopili finansijsku konstrukciju – kazao je on.
O vezanosti njegovog scenarija i scenarija filma „Dara iz Jasenovca“ Zafranović nije htio da govori, ali je kazao da promjene u priči nijesu došle zbog toga.
- Nije me to vodilo, promjene sam napravio mnogo ranije, ali smo na konkurse slali prvu verziju, za koju smo smatrali da je dosta dobra. Mi smo profesionalci i ako nemamo odobrenje nacionalne institucije, nijesmo mogli da sastavimo ekipu. Tek kada smo dobili nacionalno odobrenje, nakon četiri pokušaja, krenuli smo sa realizacijom onog što sam imao u glavi. Sada idemo po novom scenariju, koji nema veze ni sa čim, a naročito sa tim što ste pomenuli – rekao je Zafranović.
Podsjetimo, prije ovog filma Zafranović je zlodjelima u Jasenovcu i usponu fašizma posvetio „Okupaciju u 26 slika“, „Krv i pepeo Jasenovca“, „Pad Italije“, „Večernja zvona“, „Zalazak stoljeća / Testament L. Z.“
EMPATIJA
U radu ga je, kako je ranije rekao za Pobjedu, motivisala ogromna empatija prema narodu nad kojim su učinjena zlodjela zbog nacionalne i etničke pripadnosti.
- Ti ljudi zaslužuju da se o njima priča. Pokušavao sam da napravim oštar i brutalan odnos prema tom zlu. Nikada to neće biti prihvaćeno. Te tragedije su genetske. Bio sam skoro u okolini Banjaluke, a tamo je 1942. godine, kada i počinje moj budući film, pobijeno sve živo što je bilo muško, do 15 godina. Likvidirana su kompletna sela, zapaljene sve kuće. Čak i danas, kada sam obišao ta mjesta, shvatio sam da je to područje i dalje istorijski bolno, da nema kuće u kojoj nije bilo tragedije i čiji član familije nije brutalno ubijen. Prema tim ljudima treba biti strahovito odgovoran. A oni koji su napravili to zlo neće ni na jedan način da to izađe. Oni neće da pogledaju istini u oči. Sve dok neko od današnjih političkih vođa ne klekne u Jasenovcu i ne izvini se za sva zvjerstva koja su tamo učinjena, kao što je to uradio bivši njemački kancelar Vili Brant, nema ozdravljenja ovom narodu – rekao je Zafranović.
Raduje se pozorišnoj režiji u Podgorici
Lordan Zafranović bi, u periodu kada završi sa snimanjem filma „Zlatni rez 42“, trebalo da režira i predstavu u Gradskom pozorištu u Podgorici, što mu je posebno zadovoljstvo.
- To je nešto što sam dogovarao sa njima i pozorištem u Nišu, ali nažalost ću tome moći da se posvetim tek kada se završi snimanje filma. Predstava će biti vrlo aktuelna, a napraviću je po tekstu Predraga Lucića. To me posebno zanima, jer će to biti moj prvi angažman u teatru. Dakle, biće to zajednički projekat između Podgorice i Niša. Ranije sam između teških, radio neke lake filmove, čak i erotske. To su mi bili filmovi odmora. Tako shvatam i teatar, to će biti velika relaksacija, za pripremu novog filma koji se zove „Karuzo“. Pozorište ima veliki uticaj, veoma je važno, zato i hoću da vidim da li mogu da napravim zanimljivu predstavu koja će biti za gledanje kako u Podgorici, Beogradu, Nišu, tako i u Parizu. Pokušaćemo da napravimo novu pozorišnu fomu, sličnu filmu. To mi je lagana stvar, zato što je pozorište jedan kadar – kazao je on.
