Očekivano, dogodilo se to na Cetinju, čije su centralne ulice od avgusta 1910. godine bile osvijetljene u to doba najsavremenijim sistemom električne rasvjete.
Kako su svojevremeno u monografiji “Sto godina crnogorske elektroprivrede” zapisali autori Živko Andrijašević, Zvezdan Folić i Dragutin Papović, od kraja 19. vijeka, bitnije ulice u većim crnogorskim gradovima bile su osvijetljene fenjerima, koji će nešto kasnije biti zamijenjeni plinskim lampama. Međutim, ta je rasvjeta uglavnom paljena u posebnim prilikama.
Da je na Cetinju u planu uvođenje električne rasvjete, bilo je poznato još 1909. godine, kada je gradska uprava donijela odluku o tome. Pritom, uvođenje javne električne rasvjete predstavljalo je jedan od segmenata kojima je obilježeno pola vijeka vladavine knjaza Nikole, te uspostavljanje Kraljevine Crne Gore.
Posao je dobila firma “Emanuel Kraus” iz Trsta, koja je sve radove izvela za nekoliko mjeseci. Javna rasvjeta instalirana je u svim centralnim gradskim ulicama i uz najprepoznatljivija zdanja, poput dvora, Vladinog doma, Vojnog stana i Zetskog doma.
Najzad, rasvjeta je prvi put svečano upaljena 28. avgusta 1910. po aktuelnom kalendaru. Istog dana je na Dvorskom trgu proglašena i Kraljevina Crna Gora.
Rasvjeta je na Cetinju paljena sa prvim mrakom. Sve sijalice radile su do ponoći, a nakon nje polovina do zore.
