U razgovoru, za "Novosti", Bulajić se prisjeća velikih zvijezda bivše Juge sa kojima je sarađivao, Bate, Ljubiše...
- Otišli su veliki glumci, ali ja se ne bojim da neće dobiti nasljednike. Na ovim prostorima ljudi imaju veliki talenat za glumu - počinje razgovor za ovaj list Veljko.
* Kako ste počeli saradnju sa Batom Živojinovićem i Ljubišom Samardžićem?
- Uoči snimanja "Vlaka bez voznog reda", Olivera Marković mi je sugerisala da napravim probno snimanje sa Batom Živojinovićem, koji je do tada povremeno glumio neke manje uloge na Crvenom krstu. Nekoliko godina kasnije, poslije "Vlaka...", "Rata" i "Uzavrelog grada" u kojima smo odlično sarađivali i gdje je Bata ostvario zapažene likove, on je predložio da se prije realizacije filma "Kozara" sretnem sa Ljubišom Samardžićem.
* Ljubiša tada nije bio toliko poznat, da li je bio rizik povjeriti jednu od glavnih uloga mladom, tada još neafirmisanom glumcu?
- Riječ je zaista bila o jednoj od glavnih uloga u "Kozari". Našli smo se u Zagrebu, pročitao je scenario... cio dan smo razgovarali o liku. Na mene je ostavio izuzetno pozitivan utisak, a na snimanju je bio sjajan saradnik. Uz svoj talenat veoma disciplinovan član ekipe.
* Sa Ljubišom ste nastavili saradnju i na ostalim vašim filmovima?
- I u filmu "Bitka na Neretvi", u kojoj su Ljubiša i Silva Košćina tumačili likove brata i sestre koji ginu u završnoj bici, pokazao je svoj vrhunski glumački talenat. Na snimanju je pažljivo sve posmatrao i legendarni Orson Vels, koji je bio zadivljen Ljubišom. Tada mi je rekao: "To je jedinstven, sjajan glumac!"
* Jeste li to prenijeli Ljubiši?
- Jesam, ali skroman kakav je bio... samo se nasmijao. Posebno na dodatak kojim je Orson Vels komentarisao scenu snimljenu među stećcima kada mi je rekao: "Vidiš, Veljko, ovaj glumac kog zovete Smoki, doguraće daleko".
* Kasnije ste u svoje filmove uveli i mnoge druge poznate glumce, ali i one koji su tek stali pred filmske kamere, pa čak i amatere?
- Možda čak četrdesetak debitanata koji su nastupali zajedno sa već afirmisanim glumcima. Volio sam da radim sa zanimljivim debitantima, a među njima je i, danas poznati glumac i reditelj Radoš Bajić u "Atentatu u Sarajevu". Ne sjećam se kako sam ga upoznao, ali iskazao je jedinstven talenat i potvrdio ga je u sljedećim filmovima, a danas i kao autor i režiser.
* I svjetski velikani, Jul Briner, Maksimilijan Šel, Hardi Kriger, Florinda Bolkan, hvale vaš dobar odnos prema glumcima. Jeste li sa svima dobro sarađivali?
- Baš i nijesam. Slabo sam sarađivao sa Pavlom Vuisićem, ali kasnije se primirio, imali smo dobre radne odnose. A sa Kristoforom Plumerom koji je tumačio lik Ferdinanda u "Atentatu u Sarajevu", odnosi su konstantno bili loši. Na kraju snimanja rekao mi je: "Sada mi je jasno zbog čega je Ferdinad mogao biti ubijen u gradu kakav je Sarajevo." Otišao je, nijesmo se ni rukovali.
* Kakva je bila saradnja sa ženama glumicama?
- Olivera, Milena Dravić, Florinda Bolkan, Dara Džokić, Mirjana Karanović i Silva Košćina, o saradnji sa njima dovoljno je reći - samo najbolje. Mislim da su žene, glumice i druge saradnice privrženije filmu, istrajnije.
* Kako je danas raditi sa glumcima?
- Postoje i danas talentovani, vrsni glumci koji su i veoma ambiciozni. U našoj sredini uvijek će biti dobrih glumaca.
* Koji su danas najbolji...?
- Naši najbolji glumci nalaze se među političarima.
* Prije su znali da vas nazovu režimskim režiserom, da li vas je to vrijeđalo?
- Ma ne, u mojim filmovima kao što je "Neretva" nije bilo nikakvih uplitanja, cenzura, pritisaka države ili bilo čega drugog. Bilo je uvijek različitih mišljenja, a često me spašavao i Tito koji je znao da kaže "pustite ga da radi".
* "Neretva" je i najgledaniji film nastao u vrijeme Jugoslavije?
- "Neretva" je prikazana u svim zemljama svijeta, u komercijalnoj mreži, uvrštena je i među deset najboljih ratnih filmova ikada snimljenih o Drugom svjetskom ratu. Posebno mi je bilo drago što je Pikaso uradio plakat za taj film.
* Da li je danas teže snimati filmove nego prije, u bivšoj državi?
- Nema nikakve razlike, uvijek je bilo teško snimiti film. Da ja nijesam dao svoju dušu nikada ne bi bila snimljena "Neretva". Znali su tada da mi prijatelji iz filmskih krugova kažu "Veljko, pa u što si nas uvalio". Nije bilo lako, a nije ni sada. Petnaest dana prije početka snimanja "Kozare" su mi govorili "ne možemo mi to, što će nam takav film". Ponavljam, uvijek je bilo veoma teško snimiti dobar film.
* Kako vam je bilo snimiti vaš najnoviji film "Bijeg do mora" koji prati zbivanja sudbine tri lika u dramatičnim okolnostima Drugog svjetskog rata?
- Osjećao sam se kao da radim svoj prvi film, pun treme. Uvijek sam radio filmove tako da su dugo trajale pripreme, od rada na scenariju do biranja terena gdje će film biti snimljen. Tako je bilo i ovog puta, pa sam otkrio Istru. Četiri mjeseca samo sam birao glumce.
* Vaš novi film ste najavili kao ljubavnu priču koja je pobjeda čovječnosti nad užasom rata...?
- Snimao sam ratne filmove, a snimao sam i savremene i došao sam na ideju da to jednostavno spojim. Priča je dramaturški komplikovana, ali će biti jednostavna za gledanje. Rat sve lomi, uništava, a vjerujem u mlade generacije koje više neće tolerisati sve ono što vodi razdvajanju, pa na kraju i sukobima.
TITO I KRLEŽA
Nijeste se oglasili kada je iz Zagreba protjerano ime Josipa Broza. Imate li nekih sjećanja na Tita o kojima do sada nijeste govorili?
- Imam, recimo zašto je i pod kojim obrazloženjem veliki književnik Miroslav Krleža, dobar Titov prijatelj, odbio da učestvuje u serijalu koji sam radio o doživotnom jugoslovenskom predsjedniku. Imam o Titu još mnogo da kažem, ali sve se to protumači kao petljanje u politiku.
PREMIJERA BEZ POLITIKE
Rekli ste kada smo počeli da razgovaramo da vas ništa ne pitam o politici. Pa, cio vaš život je isprepleten sa politikom?
- Pa, baš zato. Dajte da bar jedna moja premijera prođe bez politike.
* Koliko se danas politika miješa u snimanje filmova?
- Za autora koji ima svoj jasan stav - politika se ne miješa.
Večernje Novosti
