Komisija za reviziju fonda Etnografskog muzeja sumnja da je iz zbirke „Oružje“ nestala još jedna kubura, koja je u knjizi inventara zavedena pod brojem 606. Riječ je o „pištolju kremenjaču – pećanka“, koji je bio smješten u depou i fotografisan prilikom prošle revizije 2014. godine.
Ovo pokazuje izvještaj komisije za reviziju fonda Etnografskog muzeja, koji je 13. juna predat Državnoj komisiji za nadzor svih oblika revizije u Narodnom muzeju.Izvještaj i ostalu prateću dokumentaciju Pobjeda je dobila od Ministarstva kulture na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Ukoliko se sumnja revizione komisije pokaže kao tačna, to bi onda bila treća kubura koja od 2014. godine nedostaje ovoj muzejskoj jedinici Narodnog muzeja. Podsjetimo, Uprava za inspekcijske poslove 8. februara podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju protiv NN lica zbogkrađe dva pokretna kulturna dobra - „pištolj kremenjač“ i „pištolj kremenjač kubura“ iz depoa Etnografskog muzeja. Krađa se, prema detaljima iz raspoložive dokumentacije, dogodila između decembra 2014. i februara 2016. godine.
Rukovoditeljka revizione komisije za fond Etnografskog muzeja Ljiljana Đurišić u kratkom telefonskom razgovoru potvrdila je prekjuče za Pobjedu da kubura pod inventarnim brojem 606 još nije pronađena.
- Kad se završi cijeli proces revizije sa sigurnošću ćemo moći da znamo da li je kubura zaista ukradena – kazala je Đurišić.
Da su sve tri kubure bile u Narodnom muzeju i tokom boravka stručnog tima projekta revalorizacije 2013/14. godine pokazuje i elaborat o zbirci „Oružje“. U njemu su uvrštene i fotografije nestalih kubura, koje Pobjeda ekskluzivno objavljuje.
200 PREDMETA
Komisija za reviziju fonda Etnografskog muzeja je zaključno sa 31. majem ove godine pregledala i obradila 2.086 predmeta iz različitih zbirki. U izvještaju revizione komisije, koji potpisuje Đurišić, navodi se da zbirka „Oružje“ broji 200 predmeta. Podsjeća se da nedostaju dvije kubure pod inventarnim brojevima 591 i 573 i navodi da su bile u depou i fotografisane 2014. Pored sumnje da nedostaje još jedna kubura, u izvještaju se podsjeća da je pištolj „pećanka“, pod inventarnim brojem 602, ukraden u Beogradu sa izložbe „Narodna umjetnost Jugoslavije“ 1986. godine, o čemu je Pobjeda već ranije pisala. Za revolver „parabellum“, koji je zaveden pod brojem 2874 takođe se podsjeća da je zamijenjen 1983. godine za štampani primjerak „Gorskog vijenca“.
Komisija je zaključila i da opis jatagana sa inventarnim brojem 2896 u osnovnom listu ne odgovara stvarnom izgledu.
- Zapravo piše da je drška jatagana od braon kosti, a faktičko stanje je mesingana, žuta drška. Sve ostale karakteristike se podudaraju – navodi se u izvještaju komisije.
Identifikovan je i izvjestan broj predmeta koji nijesu inventarisani i o kojima ne postoji nikakva dokumentacija. Riječ je o tri srebrne ledenice, od kojih su na dvijema ispisani rimski brojevi I i II.
- Napominjemo da se ove tri ledenice nalaze u zapisniku iz 1972. godine o primopredaji muzejskog materijala između tadašnjeg direktora dr Jovana Vukmanovića i Antonija Kosmajca, kustosa u Etnografskom muzeju – navodi se u izvještaju.
RASUŠENI STOLOVAČI
Iz zbirke „Pokućstvo i posuđe“, prema navodima u izvještaju, obrađeno je 349 predmeta. Konstatovano je da za sada nedostaje 16 stolovača koji su nakon zemljotresa izmješteni iz Biljarde u potkrovlje Vladinog doma. Bili su, prema tvrdnjama komisije, u veoma lošem stanju, rasušeni i crvotočni.
Iz zbirke „Privredni predmeti“ do kraja maja obrađeno je 126 predmeta. Komisija nije pronašla tri čuna, koji su bili u veoma lošem stanju. Prema zapisniku iz 1972. godine bili su smješteni u prizemlju Vladinog doma, a nakon toga premješteni su ispod stepeništa dvora kralja Nikole.
- Komisija pretpostavlja da su otpisani zbog stanja u kojem su se nalazili, mada o tome ne postoji nikakva dokumentacija. Napominjemo da su dva kalupa za crnogorsku kapu dati na revers 1971. godine tadašnjoj Radionici za izradu crnogorskih kapa i nijesu vraćeni – ističe se u izvještaju komisije.
Zbirka „Upotrebni tekstil“, u kojoj je obrađeno 65 predmeta, siromašnija je za dva ćilima. Na osnovnom listu, prema navodima komisije, piše da su ćilimi pronađeni u depou poslije poplave 1986. godine u veoma lošem stanju, tako da je moguće da su otpisani sa ostalim oštećenim muzejskim predmetima.
Zbirka „Nakit“ broji 241 predmet, kompletno je obrađena i konstatovano je da nedostaje jedan prsten pod inventarnim brojem 372, koji je dat na revęrs za izložbu „Etnografsko nasljeđe Țivta“ 2006. godine, organizovanu u ljetnikovcu Buća-Luković, o čemu postoji zvaničan dopis zaveden tek 22. aprila 2014, dakle osam godina nakon krađe u Tivtu.
Iz zbirke „Predmeti za uživanje duvana“ obrađeno je 84 predmeta, a utvrđeno je da nedostaje jedna drvena muštikla pod inventarskim brojem 472. Komisija je, međutim, evidentirala kao višak jednu srebrnu muštiklu sa ćilibarom, bez inventarnog broja.
Prema navodima u izvještaju, sve je u redu sa zbirkom „Odlikovanja“, koja broji 53 predmeta. Ništa sporno nije utvrđeno ni u zbirci „Dječije igračke“, koja sadrži 12 predmeta. Iz zbirke „Predmeti za proizvodnju tekstila“ obrađeno je 348 predmeta i konstatovano je da preslica pod inventarskim brojem 322 ne odgovara u potpunosti opisu sa osnovnog lista.
Jedanaest predmeta komisija je obradila iz zbirke „Muzički instrumenti“ i evidentirala je da postoje jedne gusle na kojima je okačena kartonska pločica sa oznakom I 575, što nije svojstveno oznakama na predmetima iz Etnografskog fonda.
Osim broja obrađenih predmeta, u izvještaju nema nikakvih detalja o eventualnim manjkavostima u zbirkama „Vjerovanja i običaji“, „Torbice“ i „Narodne nošnje“.
SPORNE NALJEPNICE
U uvodnom tekstu izvještaja konstatuje se da je komisija počela rad 22. decembra prošle godine, sa unaprijed pripremljenim popisnim listama u elektronskoj formi, nastalim na osnovu Knjige inventara Etnografskog muzeja. Uz napomenu da fond Etnografskog muzeja broji 4.435 predmeta, komisija je istakla da u radu nije nailazila na veće probleme, osim u slučajevima kada su u pitanju bili predmeti od drveta sa inventarskim brojem ispisanim na papirnim naljepnicama.
- Na velikom broju predmeta naljepnice su se rasušile i otpale ili je broj toliko izblijedio da je postao nečitljiv – navodi se u izvještaju komisije za reviziju Etnografskog muzeja, u kojoj su, pored Đurišić, angažovani i Tatjana Rajković,
Aleksandra Blagojević, Ana Abramović, Marina Šoć, Tatjana Mirković, Filip Despotović, Ana Mijanović, Goran Pajović, Maja Dragićević-Roganović i Blažo Markuš.
Podsjetimo, tokom projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore konstatovan je manjak od 289 predmeta u zbirkama Etnografskog muzeja.
U metalnoj kutijici potražiće novčić iz 1909. godine
Komisija za reviziju Etnografskog muzeja obradila je i 45 predmeta iz zbirke„Grbovi, pečati, numizmatika“, a konstatovano je da nedostaje jedan metalni novčić iz 1909. godine, apoena 2, pod inventarskim brojem 3349.
- U depou postoji metalna kutijica sa velikim brojem novčića, koji nemaju svoj osnovni list i ne nalaze se u knjizi inventara. Postoji mogućnost da se poslije obavljene revizije, u periodu sravnjivanja, pronađe nedostajući novčić – navodi se u izvještaju komisije.
Dodaje se da su pod inventarnim brojem 3304 registrovali dva perpera apoena 2 iz 1914. godine, a po opisu iz osnovnog lista su iz 1910. godine.
- Budući da u zbirci ne postoje niti su postojali pečati, predlog komisije će biti da se zbirkapreimenujeu naziv Zbirka grbova i odlikovanja – navodi se u izvještaju.
Kustosi ne duže zbirke
Na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama Pobjeda je dobila i kompletan prvi izvještaj Državne komisije za nadzor nad svim oblicima revizije u Narodnom muzeju. U izvještaju, koji potpisuje predsjednik tog tijela Aleksandar Čilikov, iznose se detalji sa sastanka koji su predstavnici Državne komisije 13. aprila održali sa predstavnicima Etnografskog muzeja. Rukovoditeljka Etnografskog Maja Dragićević-Roganović, kako se navodi u izvještaju, informisala je Državnu komisiju da kustosi nijesu pojedinačno zaduženi za zbirke i da je mjesto rukovodioca preuzela 2014. godine, bez primopredaje muzejskog materijala između nje i predhodnog rukovodioca Dragana Markuša.
- Članovi RK ukazali su na neadekvatnu zaštitu muzejskog materijala iz zbirki Etnografskog muzeja, koji se nalazi u depoima Vladinog doma, dok se njihove kancelarije i izložbeni prostor nalaze u zgradi bivšeg Srpskog poslanstva. Kustosi u ovom muzeju i iz tog razloga nijesu zaduženi sa zbirkama, a pristup fondu Etnografskog muzeja, pored njih imaju i kustosi Istorijskog muzeja i Umjetničkog muzeja, što u praktičnom znači da kustos ne može biti odgovoran za zbirku, kojoj osim njega može prići neko drugo lice – navodi se, između ostalog, u izvještaju Državne komisije.
