Kada autoriteti sa pozicije zvanične institucije znanja, umnosti i mudrosti u Crnoj Gori ponude Ustavni patriotizam kao zamjenu za vrijednosti istorijskog trajanja države, onda se javlja sumnja da se radi, ili o ustajaloj intelektualnoj lijenjosti ili subverzivnom oportunizmu sa „Protejskim Ja“.
To je atak, na kolektivnu crnogorsku svijet koja je rezultat vrijednosti nastalih u vjekovnim borbama za fizičku, kulturnu, duhovnu i državotvornu slobodu na crnogorskom prostoru. Na Slobodarstvo ispunjeno Čovječnošću i Čestitošću. Na Viteštvo i Junaštvo crnogorsko.
Crnogorskoj državi bi trebalo da je interes, da jača crnogorski patriotizam i kolektivnu identitetsku svijest na endemskim svevremenskim etičkim vrijednostima, nastalim u stalnoj borbi za opstanak, gdje dominira crnogorski nukleus kao demijurg jezgrovne crnogorske identitetske kolektivne svijesti.
Plod te borbe i tog trajanja je današnja, iz blata iščupana, savremena Crna Gora, na putu post-modernim ciljevima savremene građanske države. Tom putu, zavičaji, domaća ognjišta, prostor predaka heroja iz davnina, i njihovi potomci ostaju u međusobnom skladu, na vrijednostima Čovječnosti i Čestitosti.
Da nije očuvana pojedinačna i kolektivna svijest o tim vrijednostima ne bi bilo ni današnje države ni njenog Ustava, sa popisom prava i obaveza elemenata državnog poretka. Ne bi bilo ni tzv. crnogorskog Ustavnog patriotizma.
Nije bilo davno kada je na očigled mnogih nacija i današnjih država na prostoru ex Jugoslavije, jedan ideološko politički konstruktnestao u krvi- tzv. Jugoslovenski socijalistički patriotizam, koji je počivao na ustavnom načelu bratstva i jedinstva. Nestali su još mnogi ideološki konstrukti koji nijesu imali oslonac u prirodnom utemeljenju istorijskog trajanja.Ponovo nametati kolektivnoj svijesti građana Cne Gore da „Otadžbinu i od Prirode i od Boga i Države“ i bogati identitetski zavežljaj, zamjene za politički pravni akt države, sa ograničenim rokom trajanja, predstavlja obmanu i manipulaciju.
Čin zastiđa: To je čin zastiđa i potvrda da su crnogorski preci nadživjeli dio potomaka, koji se u najkomotnijem socio-političkom ambijentu odriču vrijednostiu koje su preci ugradili lične živote. Oni Otadžbinu CG nijesu birali a nijesu je ni mijenjali, ali su uvijek bili gotovi da se, uz visoku moralnu uzvišenost, žrtvuju za njenu vječnost. Odbrani te „vječnosti“ CG nije mogla parirati bilo koja stranka, pokret ili lična korist.
I kada nije bilo Himne,kada je bila Stega, Savjet, Dogovor ili samo Riječ, bilo je dovoljno razloga da se „doživljava simultana –jednoglasnost“crnogorskog patriotskog duha, uvijek kada se slavila država.
Danas se javljaju crnogorski Jude i Efijalti na čelu sa Mefistom kojima smetaju riječi crnogorske himne „da je vječna Crna Gora“.
I dok se ti vjesnici nesreće, u mantijama i sa kokardama, šetaju Crnom Gorom, nađe se „uman“ čovjek da predloži da se pred njihove noge baci Zavjet predaka istorijske države i naroda, nastale i od Prirode i od Boga i od Države.
Ustav CG je važno političko sredstvo zaustavni poredak i viziju daljeg razvoja savremenog i građanskog društva. Regulišefunkcionisanje poretka u kome će, pojedinci od podanika državi, postati slobodni i sigurni građani sa ličnim identitetom.
Poredak kome treba da se „usaglasi personalni i socijalni integritet i stiče uslov da pojedinac formira personalni identitet kao „građanin svijeta“.Na tom nivou razvoja će biti slobodan i Crnogorac i Srbin i Hrvat i Bošnjak… tek tada će biti moguć građanski patriotizam kao negacija svih nacionalističkih patologija i ideoloških podvala.
Poredak države, sa istinskim građanskim patriotizmom, miri arbitrarnost granica države sa sa „prirodnim“ granicama nacije i neće zavisiti od Ustavnog patriotizma, već od „humanosti građanske države i participacije građana..“
Negativno dobro: Tagore, Poredak države vidi kao „negativno dobro“ čiji je „zadatak sličan zadatku ljuske jajeta kojoj se prava vrijednost sastoji u tome što štiti pile i njegovu hranu, a ne u tome što čovjeku daje, u podesnom obliku, hranu za doručak’“.Pristalice Ustavnog patriotizma u CG nude građanima „ ljusku jajeta“ a da zaborave na smisao sadržine i njeno poslanstvo. Na suštinu socijalne države da svojim građanima omogući kvalitetani bezbjedan život.
Od intelektualne i naučne javnosti sa pravom se očekuje da angažuju kritičku inteligenciju naizbor onoga što je najbolje u tradiciji CG, da reafirmiše falsifikovano i oslobađa otuđeno, da te vrijednosti postanu stalna integrativna snaga građana CG i stalan izvor kolektivne patriotske svijesti.
Naravno, to zahtijeva maksimalnu umnu snagu Države i mnogo je teže od lansiranja ideološke parole tzv. Ustavnog patriotima. Koji bi možda za ugovorne, složene države imao smisla.
Vizija razvoja CG, njena geo-politička pozicija i fizička i socijalna sigurnost njenih građana, više ukazuje da se CGmnogo više distancirala od tzv. Ustavnog patriotizma, nego što se približila građanskom patriotizmu.
U tom procesu,CG nema razloga da postane „neurotična država“ i da pod pritiskom globalizacije i ambicioznih lidera, tradicionalne etičke vrijednosti zamjenjuje iluzijom sa „uzvišenom aurom“, koje protivriječe crnogorskom kolektivnom etičkom identitetu.
Nema potrebe za Ustavnim patriotizmom: A, zapravo,najvažniji etički i patriotski fundament crnogorske države je pravi odabir i afirmacija njenih tradicionalnih etičkih, slobodarskih i državotvornih vrijenosti. One treba da budu pogonska snaga i savremenom poretku crnogorske države.
Tim vrijednostima se treba boriti protiv anomije, za „prioritet ispravnog nad dobrim“ i pravu jednakih sloboda izbora, uz uvažavanje svih oblika različitosti „ bez hijerarhije“.
