On smatra da bi trebalo raditi na promovisanju samog žiga i nosilaca, jer potrošači još nijesu dovoljno upoznati sa ovom kampanjom.
“Da bi se povećala prodaja proizvoda koji su nosioci žiga „Dobro iz Crne Gore“, mislim da bi trebalo dodatno raditi na njihovoj promociji, iako je u posljednje vrijeme Privredna komora uložila dosta truda kako bi proizvodi koji nose žig „Dobro iz Crne Gore” bili promovisani”, rekao je Baćović u intervjuu za naš portal.
Mljekara „Srna” je, što je potrošačima poznato, specifična po različitoj tehnologiji od drugih proizvođača i po tome što u svoje proizvode dodaje mali procenat soli. Baćović za naš portal govori i o aktuelnim i lanjskim investicijama, povezanosti poljoprivrede i turizma, kao i nelojalnoj konkurenciji iz susjednih država.
ANALITIKA: Otkad ste nosioci žiga „Dobro iz Crne Gore“ i koliko je ovaj žig doprinio promociji vaših proizvoda? Da li se povećala njihova prodaja?
BAĆOVIĆ: Nosioci žiga smo od 2014 godine. Kvalitet proizvoda predstavlja naš najveći adut. Zahvaljujući visokim standardima poslovanja, koji se odnose kako na visok kvalitet proizvoda, tako i na predanu marketinšku aktivnost koja te proizvode na najbolji način približava potrošačima, postali smo prepoznatljivo ime na domaćem tržištu i zaslužili dragocjeno povjerenje i vjernost kupaca.
Prodaja se nije značajno povećala od kada smo nosioci žiga. Kao što sam naveo, kvalitet naših proizvoda povećava našu prodaju.
ANALITIKA: Kako generalno ocjenjujete domete kampanje „Dobro iz Crne Gore“? Da li su potrošači, po Vašem sudu, dovoljno upoznati s ovom kampanjom i da li bi se dodatno trebalo raditi na promociji proizvoda koji nose ovaj žig?
BAĆOVIĆ: Da bi se povećala prodaja proizvoda koji su nosioci žiga „Dobro iz Crne Gore“, trebalo bi dosta raditi na promovisanju samog žiga i nosilaca, jer potrošači još nijesu dovoljno upoznati sa ovom kampanjom.
U posljednje vrijeme Privredna komora Crne Gore uložila je dosta truda kako bi proizvodi koji nose ovaj žig bili promovisani, i na neki način u tome uspijeva. Ali, mislim da bi se trebalo dodatno raditi na promociji proizvoda koji nose žig.
ANALITIKA: Mljekara „Srna“ posluje od 1999. godine, kada ste u porodičnoj kući počeli startnu proizvodnju sa 200 litara mlijeka. Stigli ste do sadašnje prerade od oko 20 tona, ili od 17 hiljada do 19 hiljada dnevno, što je 70 odsto iskorišćenosti kapaciteta. Da li imate problema sa plasmanom proizvoda?
BAĆOVIĆ: Na domaćem tržištu smo prisutni već 20 godina. Za to vrijeme, zahvaljujući predanom i odgovornom radu, napravili smo ime koje na ambalažama naših proizvoda znači zagarantovan kvalitet. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i jedinstvenosti, naši su proizvodi prepoznatljivi i kao takvi prihvaćeni kod potrošača.
Najbolju preporuku u cilju osvajanja tržišta daje sam proizvod. Naša strategija zasniva se na proizvodnji visokokvalitetnih i prepoznatljivih proizvoda. U poslovnu politiku smo, još od samih početaka, poput ideje vodilje, implementirali težnju ka izvrsnosti, zahvaljujući čemu uvijek radimo na unaprjeđenju kvaliteta ponude i nastojimo uzeti maksimum od tehnoloških i drugih dostignuća koja nastaju u oblasti koja je predmet naših interesovanja.
Danas snadbijevamo sve crnogorske gradove. Prodajna mreža je jako usitnjena, sarađujemo sa svim velikim prodajnim lancima i snadbijevamo veliki broj javnih ustanova.
ANALITIKA: Koliko su poljoprivreda i turizam strateški povezani? BAĆOVIĆ: Loša povezanost poljoprivrede i turizma, odnosno loša zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj ponudi predstavlja veliku prepreku, kako za proizvodnu djelatnost, tako i za turizam, s obzirom na to da u našoj državi, ali i širom svijeta, postoji tendencija jačanja selektivnih oblika turizma, kao što su eko-turizam i gastronomski turizam, gdje ponuda autentičnih domaćih proizvoda, između ostalog, predstavlja osnovu za njihov razvoj. U segmentu domaće proizvodnje leži i bitna turistička razvojna šansa.
ANALITIKA: Da li imate problema sa nelojalnom konkurencijom?
BAĆOVIĆ: Da, naravno da imamo. S nelojalnom konkurencijom koja dolazi iz drugih država i prodaje proizvode po znatno nižoj cijeni nego u matičnoj zemlji.
ANALITIKA: Lani je Mljekara „Srna“ realizovala investicije u iznosu od oko milion eura, dok u ovoj godini planirate investicije od 500 hiljada eura. Na šta su utrošena ulaganja prošle godine i u kojim segmentima nastavljate da investirate?
BAĆOVIĆ: Ulaganja u prošloj godini su se odnosila na proširenje proizvodnih kapaciteta, odnosno puštanje u rad sirare koja se nalazi u sklopu mljekare.Ulaganja su se odnosila na opremanje pomenute sirare najnovijom opremom, kao i zamjenu postojećih mašina novijiim. Ovdje spadaju linija za pakovanje jogurta u flaše, linija za čašice, nabavka vozila za distribuciju gotovih proizvoda, kao i nabavka savremene opreme za laboratoriju u sklopu mljekare.
Ove godine se takođe fokusiramo na zamjenu postojećih mašina novijim. Potrebni su nam nova, jača linija za pasterizaciju, mašina za pakovanje pavlake i kisjelog mlijeka, zatim kompresor i krioskop, koji je neophodan za rad u laboratoriji.
ANALITIKA: Da li za investicije imate neku vrstu institucionalne podrške, ili ulažete novac striktno od sopstvenih prihoda?BAĆOVIĆ: Za sve investicije koje smo do sada ostvarili ulagali smo novac od sopstvenih prihoda, i naravno, imali smo i podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz razne Ipard programe, i Mjeru 3.
ANALITIKA: Jedina ste mljekara u Crnoj Gori koja proizvodi probiotski jogurt. Koje kulture koristite u njegovoj proizvodnji?
BAĆOVIĆ: Koristimo simbiotske kulture u proizvodnji probiotskog jogurta, koje su istaknute na deklaraciji proizvoda.
