Za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru izabran je Branko Vučković, u Baru, Goran Šćepanović, u Plavu, Hilmija Suljković i u Rožajama, Zahit Camić.
Sudski savjet je konstatovao da su se u postupku donošenja odluka o izboru predsjednika sudova u javnosti čula i mišljenja po kojima se u konkretnom slučaju radi o broju mandata koji je veći od zakonom propisanih dva mandata.
"Savjet i ovom prilikom afirmiše princip da je dosljedna primjena načela zakonitosti osnova vladavine prava. Konkretno, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama ne sadrži bilo koju odredbu po kojoj bi se prilikom izbora predsjednika sudova uračunavali mandati na koji su oni birani, prije stupanja na snagu zakona", kaže se u saopštenju Sudskog savjeta.
Kako se navodi, u prilog tome, u državama regiona (Srbija, Hrvatska) zakonom je jasno definisan odnos prema prethodnim mandatima, što u Crnoj Gori nije učinjeno.
Iz takve činjenice proizilazi, kako se navodi, da se odredbe Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u pogledu mandata predsjednika sudova odnose samo na buduće izbore.
"To je bazični princip u tumačenju svih zakona, odnosno ne može se pretpostaviti volja zakonodavca, već ona mora biti izričito iskazana ako se želi odnositi na ranije pravne situacije", stoji u saopštenju.
Kako se objašnjava, da je to bila namjera zakonodavca ona bi bila i sadržana u tekstu zakona, kako je to istim povodom propisano u zakonima Srbije i Hrvatske .
"Iz tih razloga Sudski savjet se nije bavio motivima koji su opredijelili ovakvo zakonsko rješenje. Prigovori na eventualnu nedostatnost zakona mogu jedino da idu na adresu onih koji su predlagali i usvajali zakon", istakli su u saopštenju.
Pozivanje na principe sadržane u međunarodnim dokumentima i ustavnosudskoj praksi ne može, kako se ocjenjuje, nadomjestiti nepostojanje odredbi kojima se definiše konkretna pravna situacija.
"Savjet je ovom prilikom, kao i u svim slučajevima izbora sudija, dosljedno primijenio zakonske odredbe, a oni koji imaju pravo da osporavaju njegove odluke mogu to učiniti u odgovarajućem postupku", navodi se u saopštenju.
Podsjeća se da u prethodnih skoro pet godina mandata Sudskog savjeta, nijedna njegova odluka o izboru sudija na koju je uložena žalba, nije ukinuta.
"Ovakav stav i praksa u radu Sudskog savjeta na bilo koji način ne znači osporavanje bilo kom subjektu da vodi raspravu o primjerenosti zakonskih rješenja koja se odnose na rad ovog organa i njegovo postupanje. Naprotiv, vjerujemo da je dijalog zajednički interes svih koji su uključeni u proces funkcionisanja sudske vlasti, a posebno građana i punog ostvarivanja njihovih prava i sloboda", zaključili su iz Sudskog savjeta.
Komentari (0)
Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.
