Komentar

Gens una sumus

Lider frontaša, Andrija Mandić, opet je vulgarno i nadobudno brutalno izvrijeđao poslanika Ljuiđa Škrelju zbog invaliditeta i pripadnosti albanskoj naciji, a potom je diskvalifikovao i potpredsjednika Skupštine Genci Nimanbegua po osnovu istog krimena pripadanja svojoj naciji.
Gens una sumus Foto: UGC
Milorad PUSTAHIJA
Milorad PUSTAHIJAAutor
PobjedaIzvor

Ovim putem ja se, prvenstveno kao građanin ove zemlje, a ako je baš neophodno i kao Crnogorac po nacionalnosti, izvinjavam ovoj dvojici poslanika i izjavljujem da mi je jako neugodno što u hramu naše demokratije slobodno divlja nacional-šovinističko zvjerinje.

Kada nemaš vaspitanja, morala i kulture onda opomene i šaljivi sudski procesi protiv ovakvih individua očigledno ne djeluju, pa ne znam što predložiti. Da li pelcovanje protiv bjesnila ili da frontaši obavezno nose brnjice kad su u blizini pripadnika drugih nacija?

Paradoksalno zvuči, ali krivicu snose i žrtve frontaša. Škrelja kao ugledni član stranke koja nezakonito gaji nacionalne stranke i paktira s njima po slobodnom izboru radi održanja vlasti, a Nimanbegu kao predsjednik nacionalne stranke kojoj takođe ne nedostaje nacionalromantizma i kojoj po prirodi nacionalnog zastupanja nedostaje samo određeni splet okolnosti pa da pofrontaši do nivoa, na primjer ideje „Prirodne Albanije“. Da ne govorimo o Bošnjačkoj stranci, članici vladajuće koalicije, koja je zahtijevala da zbog džume petkom nema plenuma u jadoskupštini, i koja misli da je Njegoš genocidan a Mehmed al Fatih, sultan osvajač, samo jedna dobrica koja je širila civilizaciju. Sreća da imamo normalnu Islamsku vjersku zajednicu, inače bi stvar pošla slično frontaškim nacionalnim fantazmagorijama.

I gdje je izlaz? U vladavini prava naravno! „Jer ako odstranimo pravo i pravičnost što ostaje od države do li golo nasilje“. Izvor prava u jednoj državi je Ustav. A sad DPS-ovci, koji se kunete u vladavinu prava, slušaj 'vamo! O korupciji, kriminalu i klijentelizmu ćemo drugi put, a sad o nacionalnom pitanju.

U Članu 1. Ustava piše: „Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava“.

E sad, demokratska ipak jeste, ono za ekološku smo se šalili, država socijalne pravde nije, a iz vladavine prava još nismo prešli svo gradivo... Ostalo je još pitanje: da li je građanska? Nije, a morala bi biti.

Zato što već Član 2 Ustava kaže: „Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana, na demokratskim izborima u skladu sa zakonom“. Pojam građanin je jasno definisan i on je kategorija iznad nacionalnog, vjerskog, rasnog, polnog i ta njegova definicija, vezana je samo za državljanstvo kao garant ravnopravnosti. Zato mislim da su nacionalne stranke protivustavne. Činjenica je da Član 53 jamči slobodu udruživanja ali meni se čini da iz duha Ustava proizilazi da je predviđeno političko zastupanje isključivo građanskog tipa.

Nacionalne stranke svojim nacionalnim i vjerskim ekskluzivizmom dovode do nacionalističkog otuđenja među građanima, a nacionalni lideri, možda i ne hoteći, forsiraju žestoku nacionalnu retoriku u borbi za glasove. I, da se zna: ne postoji nacionalna demokratija već samo građanska. Građanska demokratija drugim mehanizmima obezbjeđuje nacionalnu, manjinsku, vjersku i druge ravnopravnosti.

Ustav članom 79 proklamuje posebna manjiska prava ali nigdje ne pominje obaveznost nacionalnih stranaka kao zaštitnika istih. Volio bih da mi neko kaže koje to prosperitentne zemlje, od ovih sa kojima težimo da se udružimo, ovako forsiraju nacionalne stranke.

S druge strane, po Ustavu član 46 kaže: „vjera ili uvjerenje se ispoljava javno ili privatno, molitvom, propovjedima, običajem ili obredom“. Ne mitingom, ne kletvom, ne strankom, ne teritorijalnim zahtjevima i ne politkomesarski nastrojenim sveštenicima i ne kleronacionalističkim idejama. Zbog čega onda imamo nacionalne stranke i zbog čega tolerišemo tu, po meni, neustavnu rabotu?

Zbog frustracija iz perioda raspada Jugoslavije, zbog snažnih kleronacionalističkih djelovanja i nacionalističkih osjećanja, kao i zbog održanja na vlasti sitnostranačkim šišnjarenjem i paktiranjem sa đavolom.

Bojim se da ćemo se ovako raspasti kao dobra bivša domovina Jugoslavija. I da na kraju prevedem ono iz naslova, da bi vojvoda iz DF-a, mogao da razumije. Radi se o geslu antičkih Olimpijada: „ Svi smo jedan rod“ (gens una sumus). Da, vojvodo od Krnje jele: gens, a ne Genci, mada nam je i on rod.


Portal Analitika