Adrović je juče održala performans pod nazivom „5 do 12” čiji je cilj da podsjeti sa ozbiljnošću ljudske devastacije usmjerene prema prirodi.
"Zaista i taj vremenski interval koji je bio dominantan zapravo govori u prilog tome koliko zaista nemamo vremena, koliko uništavamo rijeke, kakve su zapravo naše rijeke, zemlja, sve ono što nam je dato da nam služi, mi smo ga na najperfidniji način uništili. Jako je bitno da se istakne da mi kao građani nismo tu da damo doprinos i da olakšamo ali smo tu da kritikujemo onda kada je potrebno pa i neosnovano", kaže Adrović
Iako je jedan od najboljih načina za očuvanje prirode, crnogorsko društvo još uvijek nije doraslo reciklaži, smatra sagovornica Budilnika.
"Mi jednostavno nismo naučili da odložimo do kante, nego nađemo prvu zelenu površinu da odložimo. Tako da kad se sav taj krug zatvori, shvatimo da smo mi u tom jednom začaranom krugu i da ćemo teško da izađemo, ostaje da budemo dosadni. Da ljudima ukazujemo, da budemo dosadni sa tim dobrim stvarima. Jer makar troje da upije, prenjeće na svoje najbliže i tako ćemo stvarati nove generacije osvješćenih ljudi", objašnjava Adrović.
Ekološka svijest u Crnoj Gori nije prioritet, pa se ispred toga stavlja manje važnim stvarima, kaže Adrović, dodajući da se više pažnje poklanja nacionalnim pitanjima, identitetima, svim onim stvarima koje nas udaljavaju jedni od drugih.
"A zapravo treba da se integrišemo kao zajednica tako da, i juče sam na performansu rekla da smatram da od zdravog čovjeka, zdrave životne sredine, ne smatram ništa važnijim ni prečim, jer to stvara zdravo društvo, zdravi sistem i da kažem neko blagostanje, a mislim da smo daleko od toga. Zašto? Zato što smo tako i birali one koji će da nas predstavljaju pa eto, to nam je što nam je", zaključuje Adrović.
Savjetnik Agencije za zaštitu životne sredine mr Kasim Agović, u Budilniku TvE kazao je da Agencija tokom cijele godine vrši monitoring stanja životne sredine i utiče na poboljšanje situacije u skladu sa nadležnostima kroz brojne aktivnosti.
"Došli smo do stadijuma da nas životna sredina opominje", dodao je Agović.
Kritične tačke u Crnoj Gori su nekontrolisano odlaganje otpada na mjestima gdje nije predviđeno, deforestacija, tj. sječa šuma koja utiče negativno na staništa koja vremenom nestaju.
Jedan od problema jeste i ispuštanje otpadnih voda u recipijente, u vodotoke. Svi ovi problemi pospješuju efekat staklene bašte, kazao je Agović i dodao da klimatske promjene, ovakvim našim ophođenjem utiču i na produžavanje perioda intezivnih padavina kao i perioda suša.
