Osim neprihvatljivog postupanja sudija prema većem dijelu advokata, a zbog koga najveću cijenu plaćaju građani, advokati ukazuju i na niz zakona koji su proteklih godina donijeti kako na štetu advokata, tako i na štetu svih građana.
Advokati su svjesni da je, usljed medijskog eksponiranja i neprikladnog ponašanja pojedinaca iz njihovih redova, javnost u Crnoj Gori stekla utisak, da se ova zahtjevna i odgovorna profesija ne obavlja etično i profesionalno.
Kako objašnjavaju, problemi su počeli uvođenjem notara u pravni sistem kojim je započelo sužavane obima poslova advokatima koji su do tada sačinjavali ugovore, te nametanje dvostrukog plaćanja od strane građana, ukoliko ipak odluče da angažuju advokata prije zaključenja ugovora.
Dalje, izmjenama Zakona o parničnom postupku omogućeno je državi da njeni zaposleni kod Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i nadležnih organa opštine, koriste advokatsku tarifu i od građana naplaćuje troškove, što smatraju nedopustivim potezom, napravljenim sa ciljem obeshrabrivanja građana da tuže državu, jer rizikuju plaćanje troškova postupka državi na ime rada zaposlenih koji već primaju platu od te iste države.
Sa druge strane, ukoliko uspiju u sporu male vrijednosti (do 1.000 eura) građani rizikuju da im ne budu nadoknađeni troškovi angažovanja advokata, jer je to ostavljeno na ocjenu sudu, koji ovu odredbu primjenjuje na štetu građana, a što dodatno ograničava pristup sudu, jer se građanima ne isplati pokretati postupke za koje im je potrebna stručna advokatska pomoć, ako im trošak advokata kojeg angažuju, u slučaju uspjeha u sporu, neće biti nadoknađen.
Osim navedenih, na spisku se nalazi još niz zakona, a kao najznačajnije ističu i posljednje izmjene Zakona o javnim nabavkama kojim su advokatske usluge izuzete iz istog, čime je omogućeno starješinama državnih organa da bez ikakvih tendera i kriterijuma angažuju advokate koje sami izaberu, Zakona o radu kao i Zakon o alternativnom rješavanju sporova kojima se građanima nameće obavezno mirenje o njihovom trošku, pri čemu ne samo da im neće biti nadoknađeni troškovi angažovanja advokata, već troškove posrednika i evaluatora snose stranke na jednake djelove.
Takođe advokati su tražili sankcionisanje neodgovornih pojedinaca iz sopstvenih redova koji svojim ponašanjem ruše ugled ove časne profesije. Naglašavaju da je u Crnoj Gori registrovano preko 1000 advokata, a da se, usljed monopola i neadekvatnog ponašanja nekolicine njih, stiče pogrešan utisak u javnosti o ovoj profesiji.
Advokati su inicijativom ukazali na niz problema sa sudijama i tužiocima, te tražili održavanje zvaničnih sastanaka sa predstavnicima tih institucija, kao i pribavljanje dokumentacije u vezi poštovanja spiska prilikom postavljanja branilaca po službenoj dužnosti i privremenih zastupnika koji se, kako objašnjavaju, ne poštuje.
Povodom inicijative predstavnici Komore upriličili su sastanak u prostorijama AK kome su prisustvovali predsjednik Zdravko Begović, potpredsjenik Dragoljub Đukanović i dva predstavnika potpisnika inicijative, a na kome je postignut dogovor da se bez odlaganja stupi u realizaciju postavljenih zahtjeva, pod uslovom da krajnja opcija bude stupanje u štrajk.
Kako podnosioci inicijative navode, dogovoreni rok za preduzimanje prvih koraka bio je kraj protekle sedmice, ali kako tvrde, od strane predstavnika Komore dogovor nije ispoštovan, uprkos činjenici da nijesu sporili da je neophodno vratiti ugled advokatskoj profesiji na način tražen inicijativom.
Podsjećaju da će se u decembru održati izbori za novo rukovodstvo Advokatske komore, za koje je sadašnji predsjednik najavio prihvatanje i četvrtog mandata ukoliko bude predložen, „što već samo od sebe dovoljno govori o sistemu funkcionisanja unutar Komore“.
„U vezi sa svim navedenim, advokati su spremni preduzeti sve neophodne korake radi vraćanja advokatske profesije na mjesto koje zaslužuje, jer očigledno sadašnjem rukovodstvu Komore odgovara ovakvo stanje kojim se ova profesija svakim danom sve više degradira“, naveli su podnosioci inicijative.
