Zanimljivosti

"Stanovnici Ulma su (rođeni) matematičari"

Ajnštajnov grad: Njemački dragulj u kom žive "rođeni matematičari"

"Mjesto rođenja biće uvijek dio vašeg života, njemu dugujemo dio našeg bića", rekao je fizičar Albert Ajnštajn dodavši: "Zbog toga sam zahvalan na uspomenama koje me vežu uz Ulm, koji spaja profinjenu umjetničku tradiciju i jednostavan, zdrav duh."

Ajnštajnov grad: Njemački dragulj u kom žive "rođeni matematičari" Foto: Profimedia
PunkuferIzvor

Ajnštajn je rođen 14. marta 1879. u njemačkom gradu na Dunavu. I premda je Ulm bio njegov dom svega 15 mjeseci, nakon čega se njegova porodica preselila u Minhen, očigledno je na njega ostavio lijep utisak.

Kako zanimljivo i prikladno, jer stara izreka iz doba srednjeg vijeka kaže: "Stanovnici Ulma su (rođeni) matematičari." Jedan od njih bio je Johan Faulhaber – matematičar za kojeg ćete čuti da je navodno uticao na poznatijeg Renea Dekarta.

O tome koliko je za Ulm kasnije značilo što se svjetski poznati genijalac rodio upravo ovdje, ne treba previše ni govoriti. Dovoljno je prošetati ulicom Ajnštajnštrase (Einsteinstrasse), za koju je Ajnštajn saznao za svoga života, i prokomentarisao: "Jedina utjeha koju imam jeste da barem neću biti odgovoran za ono što se događa, ili što će se dogoditi u njoj."

Ipak, titulu počasnog građanina uoči njegovog 70. rođendana Ajnštajn je ljubazno odbio. Nije mogao da prihvati takvu nagradu svjestan svega što se događalo u njegovoj zemlji, gradu i sugrađanima tokom Drugog svjetskog rata, ni kao Jevrejin, ni kao čovjek. Gradske vlasti odale su mu priznanje na druge načine, a on je izjavio da u tim tragičnim i zbunjujućim vremenima cijeni njihove humane gestove.

Njegovu rodnu kuću nećete imati prilike da vidite jer je srušena tokom Drugog svjetskog rata, no postoje drugi sadržaji: škole koje nose njegovo ime, izložbe i spomenici posvećeni njemu.

Tokom šetnje gradom uočićete tako i neobičnu fontanu. Na prvi pogled možda bizarna, fontana je napravljena u obliku rakete koja na vrhu ima puževu kućicu iz koje viri Ajnštajnova glava s prepoznatljivom Albertovom grimasom.

Izgleda kao čudna mješavina nasumičnih stvari, no zapravo predstavlja satiričan osvrt na današnji svijet, tj. na čovekovu potrebu da ga kontroliše. Barem je to tako zamislio umjetnik Jirgen Goerc kada ju je izradio 1984. godine. No, ljepota je u oku posmatrača i – sve je relativno…

Portal Analitika

Komentari (0)

Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.

Nadimak za neregistrovanog korisnika
Napišite Vaš komentar
Ovaj sajt je zaštićen sa reCAPTCHA anti spam mehanizmom.Primjenjuju se Google politika o privatnosti i uslovi korišćenja . Vaš komentar se prvo šalje timu na odobrenje. Portal Analitika zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar, bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznijeta u komentarima ne odražavaju stavove redakcije.
Još uvijek nemate nalog? Registrujte se.