Župna crkva u Prčanju posvećena je Rođenju Bogorodice, a zbog graditeljske i kulturno-istorijske vrijednosti poznatija je kao Bogorodičin hram. Bogorodičin hram je monumentalna barokna građevina koja spada u najveće sakralne objekte na Jadranu. Zaštićeni je spomenik kulture od 1961. godine.
Građena je prema nacrtima mletačkog arhitekte Bernardina Makarucija veoma dugo i sa velikim prekidima. Gradnja je započeta 1789. godine, a konačno je bila završena tek 1909, nakon punih 120 godina. Nad ulazom je zapisana godina 1802, sa objašnjenjem da su je izgradili trgovci i pomorci – MERCATORES ET NAUTAE.
Crkva ima trobrodnu osnovu kombinovanu sa latinskim krstom, sa kupolom na mjestu gdje se ukršta srednji brod i transept. Kupola sa prostranom lanternom dovršena je 1885.
Crkva je građena lijepo klesanim kvaderima korčulanskog kamena. Može se pročitati u literaturi da je gradnjom rukovodilo više arhitekata - D. Trevisan, A. Kosta, A. Menegelo, J. Slade i još neki. Iako se tokom dugotrajne izgradnje u ponečemu odstupilo od prvobitne zamisli, ipak je, uglavnom, poštovana osnovna ideja, nastala pod uticajem rimske barokne tradicije, kao i A. Paladija.
Posebno impresionira pročelje sa naglašenim korintskim i jonskim stubovima. Glavna fasada je raščlanjena pilastrima i korintskim stubovima u prvoj zoni, jonskim, u gornjem užem pojasu, koji se završava trouglastim zabatom.
Baroknu scenografiju fasade upotpunjuju još i niše sa skulpturama, portal s lučnom profilacijom i rozeta. Impresionira i harmonija i proporcionalnost unutrašnjosti, koju čine visoki piloni sa profilisanim soklima i majstorski izrađenim korintskim kapitelima.
U crkvi se čuvaju brojna umjetnička djela iz različitih epoha. Dva pozlaćena drvena oltara, jedina te vrste u Boki, prenesena su iz stare parohijske crkve. Glavni oltar se pripisuje radionici Đ. M. Morlajtera, dok je glavni majstor, Morlajter, izradio tri anđela na oltaru Gospe od Rozarija. Lijepo drveno Raspeće djelo je A. Brustolona.
Od starih slika posebno je cijenjena tzv. Prčanjska Bogorodica, italo-vizantijski rad iz 16. vijeka. Tu je još Raspeće od Đ. Piacete, dva portreta A. Lukovića od A. Longija, Sveta obitelj od T. Kokolje, Bogorodica sa svecima od A. Novelija, Molitva u Getsimanskom vrtu od D. Tintoreta, Aveljeva žrtva od A. Balestre, Žrtva Avramova od G. Dicijanija, Raspeće i Tajna večera od J. Tominca, kao i više djela nepoznatih autora.
Od novijih djela, u posjedu ove svojevrsne galerije koju je oformio don Niko Luković, nalaze se tri freske M. Milunovića (Krštenje, sv. Sebastijan i Blažena Ozana Kotorska) i dvije slike (Sv. porodica i Sv. Tripun) nastale između 1922. i 1932. godine. Anastas Bocarić je za prčanjski hram naslikao Mučenje Hrista i Sv. Jovana Krstitelja. P. Lubarda je zastupljen poznatom slikom Okamenjeni guslar, a C. Medović Sv. Jeronimom.
A. Prijić je naslikao Hrista razapetog na stijeni, a P. Milosavljević Blagovijesti u bokeljskom pejzažu. U zbirci slika nalaze se još i djela J. Zonjića, M. Đuranovića, V. Lipovca i drugih.
Od vajarskih djela u crkvi, sakristiji i na platou ispred nje posebnu pažnju privlače biste: Njegoša i Štrosmajera rad I. Meštrovića; biskupa Učelinija-Tice od T. Rosandića; A. Kačića-Mijošića rad L. Tomanovića i don Nika Lukovića rad P. Palavičinija.
Pored velike nedovršene Piete S. Stojanovića i Proroka Jeremija od V. Radauša, u posjedu crkve ima više reljefnih ostvarenja: Polaganje Hrista u grob - T. Rosandića, Sv. Tripun rad N. Mitrića, nekoliko drvenih reljefa M. Tomića i dr.
U riznici se čuva i bogata zbirka obrednih predmeta zanatsko-umjetničke vrijednosti od srebra i drugih metala, zatim bogato izvezena liturgijska ruha, zavjetni predmeti, biblioteka sa bogoslužbenim i drugim knjigama i druge rijetkosti vezane za ovo podneblje.
U neposrednoj blizini je groblje sa grobnicama brojnih prčanjskih porodica, koje sa crkvom čini organsku cjelinu. Po mnogima, ovaj veličanstveni hram je sinteza slavne prošlosti Prčanja i vjere, rodoljublja i kulture, mnogih generacija njegovih stanovnika.
Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs
