Baština

Biseri crnogorske kulturne baštine

Barokni ukras Perasta: Samostan i Crkva Sv. Antuna

Za ovu crkvu se može reći da je pravi mali trezor znanja i umijeća majstora koji su radili na izgradnji i ukrašavanju naše kulturne baštine tokom njenog nastajanja i trajanja

Barokni ukras Perasta: Samostan i Crkva Sv. Antuna Foto: PA
Ivan KERN
Ivan KERNAutor
Portal AnalitikaIzvor

Barokna Crkva Sv. Antuna nalazi se u gornjem dijelu Perasta u sklopu samostana kojeg su, zajedno sa crkvom, izgradili 1679. godine braća Mazarović. Crkva je građena od lijepo klesanih kvadera korčulanskog kamena.

sap2

Nad profilisanim portalom nalazi se niša sa kipom sv. Varvare, a iznad njega grb Mazarovića. Na crkvi se može primijetiti stilska mješavina renesanse i baroka. Treći stil koji se javlja u sklopu samostana je romanika koju vidimo na tornju čiji su otvori romanički. Pretpostavlja se da je i prije izgradnje barokne Crkve Sv. Antuna tu postojala neka starija građevina. Svjedok te epohe je kapelica arhaične građe, sa istočne strane starija od samog samostanskog kompleksa.

sap3

U litraturi se može naći dosta podataka o bogatstvu elemenata koji krase ovaj barokni biser Perasta. U crkvi se nalaze tri oltara, od kojih su glavni i jedan sporedni od mermera iz Venecije. Na glavnom oltaru nalaze se dva drvena kipa, sv. Franja Asiškog i sv. Klare. Oni bi, kako se smatra, mogli biti djelo venecijanskog skulptora Đovanija Markjorija (1696-1778), izvedeni u kasnobaroknom maniru.

U crkvi se nalaze i dvije slike na platnu koje se pripisuju Tripu Kokolji. Na jednoj je prikazana dosta rijetka scena kako sv. Ivan Kapistran pomaže u bici pod Beogradom. Dogodilo se to, prema istorijskim izvorima, 1456. godine. Na drugoj slici je prikazan sv. Paskal Bajlonski.

sap4

Na spomen-ploči ugrađenoj na zidu uklesan je tekst na latinskom jeziku u kojem se opisuje pobjeda Peraštana nad Turcima 1654. godine.

Samostan koji je podignut istovremeno sa crkvom pripadao je reformiranim franjevcima. Oni su u njemu držali školu za osnovno i nautičko obrazovanje.

Tu je bila aktivna i apoteka. Barokna Crkva Sv. Antuna na pročelju, pored portala, ima dva eliptična prozora. Crkva je do 19. vijeka imala orgulje. Samostan je imao i bogatu biblioteku. Jedan dio knjiga je prenesen u franjevačku biblioteku u Kotoru.

I za ovu crkvu se može reći da je pravi mali trezor znanja i umijeća majstora koji su radili na izgradnji i ukrašavanju naše kulturne baštine tokom njenog nastajanja i trajanja.


Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs

Portal Analitika