Počevši od devedesetih godina prošlog vijeka, MCP SPC danas na Skadarskom jezeru završava davno počete radove, ali i otvara nove. Naravno, bez odobrenja i kontrole stručnih službi zaštite kulturnih dobara. Takva sudbina nije mimoišla ni Manastir Moračnik.
Osnivanje Manastira vezuje se za početak XV vijeka, a njegova izgradnja se pripisuje Balši III. U istorijskim izvorima prvi put se pominje 1417. u jednoj povelji Balše III.
Kulturno dobro na Skadarskom jezeru
Manastir Moračnik, sa crkvom posvećenoj Bogorodici Trojeručici, nalazi se na kraju istoimenog ostrva na Skadarskom jezeru, u njegovom jugoistočnom dijelu. Zahvat zaštićene okoline definisan je granicama ostrva Moračnik. Manastir se sastoji od Crkve, zgrade konaka i četvorospratne kule.
Kompleks manastira Moračnik sastoji se od crkve posvećene Sv. Bogorodici, ostataka priprate, ostataka prizidane bočne kapele, ostataka dva neidentifikovana objekta - smještena jedan južno, a drugi istočno od crkve - i konačno od moćne kule sa urušenim gornjim djelovima smještene sa jugoistočne strane. Kula je vjerovatno najstariji objekat na Moračniku.
Pišući o kuli na Moračniku konzervator Zdravko Gagović kaže:
„Na osnovu sačuvanih zidova kule, ne može se sa sigurnošću utvrditi njena prava visina, kao ni prvobitni izgled krova, odnosno posljednjeg sprata.
Sačuvana ležišta za spratne grede, koja se uočavaju na unutrašnjim površinama zidova, dozvoljavaju da se, s izvjesnom rezervom, zaključi da je kula imala četiri sprata međusobno spojena unutrašnjim, uzanim, drvenim stepeništem. Posebno je značajno istaći da se na posljednjem spratu u zidu nalazi manja polukružna apsida, što govori da je pretpostavljena prostorija na četvrtom, posljednjem spratu, prema potrebi, služila i kao kapela. Takođe je značajan i podatak da je prostorija bila zasvedena krstastim svodom od koga su ostale sačuvane samo dvije ugaone konzole, slične onima iz priprate crkve Sv. Đorđa na ostrvu Beški. “
Pored manastirskog kompleksa, na najvišem dijelu ostrva otkriveni su ostaci još jedne manje crkve. Crkvica je locirana na omanjem kružnom platou omeđenom potpornim zidovima zidanim u suvomeđi. Radi se o jednostavnoj, jednobrodnoj građevini od pritesanog kamena sa polukružnom apsidom i sa po jednim uzanim prozorom na obje podužne fasade i jednim na apsidi.
Lijevo i desno od apside, nalazi se po jedna dublja niša za đakonikon i proskomidiju. Iz sačuvanih tragova iznad apside, zapaža se da je crkva bila zavedena prelomljenim svodom.
Ova mala crkva ne se pominje u istorijskim izvorima ni u stručnoj literaturi, pa se o njenom patronu i vremenu podizanja ništa pouzdano ne može reći. Može se samo pretpostaviti da je podignuta ili za potrebe monaštva u vrijeme najintenzivnijeg života manastira, kada je postojeća crkva postala premala. Ili, pak, da se radi o mauzolejnoj crkvici koju je podigao neko od članova vlastelinskih porodica Balšića ili Crnojevića.
Njena jednostavna obrada, jednobrodna osnova i prelomljeni svod pokazuju dovoljno sličnosti sa crkvicom koju je za svoj ukop podigla Jelena Balšić 1440. godine na ostrvu Beški, što bi možda moglo da ukaže da je i crkvica na Moračniku nastala u istom periodu.
Nelegalni i nestručno izvedeni radovi
Nakon arheoloških radova 1984.godine, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture izvršio je obimne konzervatorsko – restauratorske radove u cilju očuvanja ovog kulturnog dobra.
Komisija za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine Crne Gore iz juna 2004. konstatovala je sljedeće nelegalne i nestručno izvedene radove:
- Na ulazu u manastirski kompleks formirana je kapija neprimjerenih dimenzija od poluklesanog kamena, sa loše ozidanim nadvratnim lukom.
- Na postojećim zidovima identifikovane kapije, nadzidana je nova u kamenu, polupriklesanih blokova, završena dvovodnim krovom pokrivena kanalicom. Streha "kotali" su izvedeni od tankih kamenih ploča, nad kojima je vidan betonski serklaž.
- Otvor kapije je formiran kao lučni, sa naglašenim ključnim kamenom. Sam ulaz je formiran u zidnom platnu od kamena, bez naglašenih okvira, arhitravnog oblika. Nadzidani zidovi ne prate širinu zatečenih.
- Porta je neuređena, a u jednoj polovini je razasut građevinski materijal.
- Sa sjeverozapadne strane, kompleks je omeđen ogradnim zidom u suvomeđi.
- Na crkvi su postavljeni metalni prozori i vrata, sa unutrašnjim metalnim rešetkama.
- U luneti iznad ulaznih vrata napravljena je nova freska Bogorodice Trojeručice.
- Prozori na kupoli zatvoreni su kamenom plastikom od mermera u izuzetno detaljisanom prepletu. Na isti način je formiran krst na vrhu kupole, kao i ikonostas u unutrašnjosti crkve.
Nakon 2004, takođe bez saglasnosti Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, rekonstruisana je kula zvonik, proizvoljno, uništavajući način gradnje, i ostatke krstastog svoda na posljednjem spratu.
Tako je u skorije vrijeme dozidan i novi svod i krovni pokrivač na kuli, bez saglasnosti RZZSK/UZKD. Prozori su oivičeni bijelim mermernim pločama, koji devalviraju kulturne vrijednosti kulturnog dobra. Krovni pokrivač je rađen od lima, a na vrhu je postavljen metalni krst, novijeg datuma, bez saglasnosti RZZSK/UZKD.
SPC i ovdje bez dozvole gradi
Ovih dana saznali smo da je Mitropolija crnogorsko-primorska SPC počela izgradnju pristaništa za čamce i pristupne staze do Manastira Moračnik na Skadarskom jezeru kao da joj je malo bila količina betona koju je „prosula“ po njemu.
Naravno, pokazalo se bez ikakve dozvole od državnih institucija koje su zadužene za staranjeo kulturnim dobrima. Betonom se zaliva prilaz i gradi pristanište.
Tako da sad nije problem što je ovaj manastirski kompleks počevši od devedesetih godina prošlog vijeka u režiji MCP SPC potpuno promijenio izvorni izgled i u velikoj mjeri izgubio svojstva po kojima je bio prepoznat kao kulturno dobro, bez ikakvih dozvola i odobrenja stručnih službi zaštite.
Veći je problem kada ljudi koji su najvećim dijelom krivci za ovakvo stanje Manastira Moračnik danas počnu govoriti da imaju dozvolu za ovo najnovije betoniranje crnogorke kulturne baštine, kao da im nije trebala dozvola za ova prethodna činjenja kojim su ga sjesno ili nesvjesno doveli do neprepoznavanja.
- „Imam ja papire, brate, da su mi odobrili. U Baru su nam odobrili. Odobrio nam je neko nadležan, a ne neko nenadležan. Rekli su mi đe da tražim i ja sam to dobio“, rekao je za Pobjedu nastojatelj Manastira Moračnik Nikolaj Bašanović povodom ovih najnovijih betoniranja na skralnim spomenicima na Skadarskom jezeru.
Na stranu to što se još jednom pokazalo da dozvole nije bilo za ovako obilne građevinske radove na zaštićenom kulturnom dobru, već ono što je do sada betonirano po njima kao da se nije dešavalo na ovoj zadužbini Balše III. Za one ranije devastacije nema papira ni odobrenja.
Zbilja se može reći da sve ovo danas liči na „Čudo neviđeno“ u nastavcima, pokazujući što sve može snaći kulturna dobra na Skadarskom jezeru.
