Centralna javna rasprava povodom Nacrta odluke o određivanju granica, statusa, kategorija i režima zaštite Orjena protekla je nedavno u „utrkivanju“ ko je veći protivnik, a ne zagovornik zaštićenog područja, pa diskusije na temu benefita zaštićenog područja gotovo nije ni bilo, potvrdio je Pobjedi član tima Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Vasilije Bušković.
Status, granice i sadržaji Parka prirode ,,Orjen“, koji se više od deceniju i po u nekoj formi smatra zaštićenim područjem, do danas nijesu definisani, a nakon sprovedene javne rasprave to bi na temelju revidovane studije zaštite trebalo da uradi Opština Herceg Novi.
Bušković, koji je u okviru tima EPA bio zadužen za definisanje granica revidovanog zaštićenog područja Orjena, smatra da protivljenje dijela stanovništva, iskazano tokom javne rasprave okončane u martu, ukazuje na potrebu konkretne inicijative lokalne uprave.
Opština bi, prema njegovim riječima, kao upravljač trebalo da doprinese da na adekvatan način sadržaji zaštićenog područja doprinesu benefitima i za lokalno stanovništvo, u turističkom i ekonomskom smislu.
Granice Parka prirode „Orjen“
Podsjetio je u razgovoru za Pobjedu da je područje Orjena, koje pripada opštini Herceg Novi, stavljeno pod zaštitu Odlukom o proglašenju Regionalog parka ,,Orjen“, koju je 2009. godine donijela Skupština opštine Herceg Novi. Upis ranije Regionalnog, sada Parka prirode ,,Orjen“, u Centralni registar zaštićenih područja, pod rednim broj 1.066, izvršen je Rješenjem Agencije za zaštitu prirode i životne sredine br. 101/2-06-1249/1 od 30. maja 2018. godine.
"Agencija za zaštitu životne sredine je, shodno ugovoru sa Opštinom Herceg Novi iz 2016. godine, uradila Studiju revizije Parka prirode „Orjen“ na osnovu koje je pripremljen i Nacrt odluke o određivanju granica, statusa, kategorije i režima zaštite zaštićenog područja Park prirode „Orjen“ na teritoriji opštine Herceg Novi. Nacrt u formi prijedloga treba da donese Skupština opštine Herceg Novi nakon sprovedene javne rasprave. Sama studija je urađena znatno ranije, ali se tokom vremena mijenjala, u skladu sa promjenama u prostorno-planskoj dokumentaciji i zahtjevima nadležnih opštinskih organa. Koncept zaštite Parka prirode ,,Orjen“ je u Studiji definisan shodno važećim zakonom propisanim uslovima i na osnovu podataka o zatečenom stanju sa terena, uključujući GIS podatke o Natura staništima i vrstama značajnim za zaštitu iz perioda 2021-2022"
Gdje je, povodom Orjena, „zapelo“ u institucionalnom i praktičnom smislu, odnosno zbog čega je put od norme i definicije do funkcionisanja teško izvodljiv?
BUŠKOVIĆ: Dugo se čekalo na sprovođenje samog postupka revizije Parka prirode ,,Orjen“. Iako je Studija davno bila završena, u međuvremenu je donijet PUP Herceg Novog na osnovu koga su, shodno zahtjevima nadležnih organa Opštine Herceg Novog, iz granica ovog zaštićenog područja u predloženoj Studiji revizije isključene ne samo zone većeg broja naselja, već i zone sa aktivnim i planiranim koncesijama, kao i zona planirane deponije komunalnog otpada. U okviru granica Parka prirode „Orjen“, u III zoni zaštite je ostala zona naselja Vrbanj. Sada važeće granice ovog zaštićenog područja, koje su utvrđene 2009, uključuju naselja u zoni Mokrina, kao i Kruševice. Zona tih naselja je predloženom Studijom revizije predviđena da bude isključena iz zaštićenog područja kako bi se smanjio obim obaveza upravljača koje su vezane za kontrolu ljudskih aktivnosti i sprovođenje mjera zaštite. Upravo je efikasnost sprovođenja zaštite, odnosno upravljanja zaštićenim područjima, najveća slabost cijelog sistema zaštite prirode u Crnoj Gori, ne samo u slučaju Parka prirode ,,Orjen“.
Ta slabost je posljedica negativnih društvenih promjena koje su dovele do slabljenja svih, ili skoro svih, institucija kako na centralnom tako i lokalnom sistemu vlasti. Promijenili su se i sami ljudi, naročito u pogledu novih potreba i načina života, a time i odnosa prema prirodi koja se posmatra samo kroz interes za brzo i što veće bogaćenje, naročito kroz gradnju ne samo za sebe, već i za tržište. Priroda se ,,troši“ bez skrupula i bez bilo kakve mjere, sa ili bez prava na građenje objekata, samo da je lokacija koliko – toliko ,,atraktivna“ ili ,,neke hvale vrijedna“.
Koje su to konkretne primjedbe i ključni argument mještana protiv zamišljenih sadržaja?
BUŠKOVIĆ: Lokalno stanovništvo iz Kruševica je na Centralnoj javnoj raspravi u Herceg Novom iskazalo svoje nezadovoljstvo i neslaganje da njihova imovina bude u zaštićenom području Park prirode ,,Orjen“, bez obzira što je zona tog naselja, uključujući najveći dio privatnih imanja predloženom Studijom revizije, izuzeta iz granica zaštićenog područja.
Susjedno naselje Vrbanj sa širom zonom međusobno povezanih privatnih parcela u Podosoju i Varištima, Sitnici, dijelu Bjelotine, prema Vučjem Dolu i prema Prčanju i Poddugama izdvojeno je u III zonu koja privatnim vlasnicima omogućava liberalniji režim korišćenja imovine, ali ne i bez kontrole i bez ograničenja koja treba da omoguće dugoročnu zaštitu i održivi razvoj ne samo zaštićenog područja, već i same te imovine.
Mislim da oni koji na svoju imovinu gledaju samo kroz ,,prizmu“ i po mjerilima tekuće ekspanzije gradnje na Vrbanju ne prihvataju ne samo III zonu zaštite područja, već i bilo kakvo kontrolisano ili ograničeno građenje. Voljeli oni to ili ne, pravo na građenje je još uvijek ograničeno i kontrolisano, ne samo u zaštićenom području, već i van njega. Takođe, onima koji već grade ili hoće da grade bez dozvole i stečenog prava na građenje nije bitno da li je njihova imovina u zaštićenom području ili van njega.
Prirodni amfiteatar: Subra
Da li je i na koji način stanovništvu tog područja ukazano na benefite koje jedno zaštićeno područje donosi, ako se na pravi način sprovede? Drugim riječima, da li oni vide šanse za dodatni razvoj turizma, više gostiju, priliku za plasman domaćih proizvoda, ponudu smještaja…
BUŠKOVIĆ: S obzirom na to da dosadašnjih 15 godina funkcionisanja Parka prirode „Orjen“ nije donijelo takve ili bilo kakve druge direktne – „opipljive“ benefite lokalnom stanovništvu od zaštićenog područja, neminovno će, ako ne lokalna samouprava, onda nevladine organizacije i udruženja morati da se angažuju u tom pravcu.
Računam da pozitivne energije i dobre volje za takve aktivnosti ima u Herceg Novom, đe je uvijek i bilo, naročito zbog činjenice da se radi o pograničnoj opštini i pograničnom zaštićenom području koje ima nesumnjive prirodne vrijednosti koje mogu da privuku dugoročne benefite. To su upravo organizovani turizam, ali i brendiranje i bolji plasman već čuvenih poljoprivrednih proizvoda. Potrebno je da se samo ispred „očiju“ tih građana makne ona „prizma“ građenja, kako bi onda prirodu gledali u njenom pravom obliku i značenju.
Postoji li interes, svijest i osjećaj da se navedeni benefiti prevedu u direktnu korist upravo za one koji žive na tom području?
BUŠKOVIĆ: Mislim da lokalni lideri i politička elita Herceg Novog ne treba da čekaju da ih pokrene neko sa strane, već da sami preduzmu akciju na terenu sa lokalnim stanovništvom, da ,,probude“ njihov interes za zaštićeno područje, za početak kroz uvrštavanje njihovih potreba u lokalne planove razvoja, kao prioritete.
Promjena svijesti o značaju prirode i zaštićenih područja je ,,svačija i ničija“ obaveza, ali je čest razlog za sprovođenje mnogobrojnih projekata. Mislim da će već iskazano protivljenje građana Kruševica zaštićenom području motivisati mnoge nevladine organizacije i udruženja da osmisle projekte za ,,promjenu ekološke svijesti“ upravo na terenu Kruševica i Vrbanja.
Blago Orjena
Što konkretno predviđa Studija revizije Parka prirode ,,Orjen“?
BUŠKOVIĆ: Postupkom revizije, u kome ključnu ulogu ima Studija revizije, kao izvršna isprava koja se koristi u zakonom propisanim postupcima, predlaže se rješavanje ključnih pitanja zaštićenog područja Park prirode ,,Orjen“ koja nijesu bila definisana u prethodnom postupku stavljanja tog područja pod zaštitu.
To su granice, određene na nivou geodetske tačnosti, u vektorskom formatu, zatim status zaštićenog područja sa jasnim ciljevima zaštite - staništima i vrstama značajnim za zaštitu. Od njih se po značaju za Park prirode „Orjen“ ističe munika kao zakonom zaštićena vrsta (još od 1968. godine) i njen Natura stanišni tip 95A0 Šume munike i molike visokih oromediteranskih planina.
Revizija treba da definiše i kategorije i režime zaštite u I, II i III zoni zaštite, shodno uslovima koje zahtijevaju navedena staništa i vrste koji predstavljaju ciljeve zaštite u ovom zaštićenom području.
Kada su mapirana staništa i vrste od značaja za zaštitu na Orjenu?
BUŠKOVIĆ: Podaci o rasprostranjenju staništa i vrsta na području Orjena obezbijeđeni su terenskim istraživanjima koja je organizovala Agencija prvo 2016, a onda i 2021-2022, i na osnovu njih su definisane zone zaštite. Zbog značaja, areal rasprostranjenja munike definisan je terenskim mjerenjima graničnih tačaka njene šumske zone koja je izdvojena u I zonu zaštite.
U okviru tima Agencije, koji je bio angažovan na izradi ove studije, ja sam bio zadužen za definisanje granica i zona zaštite, uključujući njihov opis i kartografski prikaz u odgovarajućem vektorskom formatu (SHP I DWG). Taj posao sam uradio na tehnički standardizovan i ujednačen način, kao i u drugim slučajevima zaštićenih područja, upravo na bazi lokalnih areala rasprostranjenja staništa i vrsta značajnih za zaštitu.
U I zonu zaštite je izdvojeno Natura stanište munike na Orjenu i Subri, dok su u II zonu zaštite, u kojoj se može vršiti ograničeno i kontrolisano korišćenje prirodnih resursa, izdvojeni lokalni areali rasprostranjenja vrsta i staništa značajnih za zaštitu, uključujući djelimično izmijenjena prirodna staništa do nivoa koji ne ugrožava njihov ekološki značaj, kao i vrijedni predjeli i objekti geonasljeđa. U III zonu zaštite su izdvojena područja sa prirodnim terenima koji i dalje imaju značajne prirodne vrijednosti, ali u kojima se mogu sprovoditi aktivnosti održivog razvoja, kao i razvoj naselja i prateće infrastrukture.
