Na nekoliko kilometara od Budve, uz magistralni put Budva - Kotor - Tivat, uz samu ivicu Mrčeva polja, pored kojeg vodi stari put za Kotor, na malom brežuljku iza prevoja Topliš, u potpuno prirodnom ambijentu sela Lastva Grbaljska, po kome je i dobio ime, smješten je Manastir Podlastva.
Kompleks manastira čine Crkva sa pripratom, posvećena Rođenju Bogorodice, a uz njenu južnu stranu nalazile su se dvije građevine, veća i manja, koje predstavljaju stare konake.
Crkva je zidana je od pritesanog kamena, utopljenog u krečni malter. Po arhitektonskom sklopu pripada tipu jednobrodnih građevina. Dužine je 12,5, a širine 4 metra, sa polukružnom apsidom na istoku i portalom na zapadnoj strani, iznad kojeg se nalazi rozeta. Iznad pročelja nalazi se zvonik „na preslicu“ sa tri okna.
Ovo kulturno dobro je i pored svih razaranja i obnova, tokom vjekova zadržalo visok stepen originalnih i primarnih oblika, na što upućuju ostaci fresko dekoracija iz XV i XVII vjeka, ostaci otkrivenog podnog mozaika, kao i fragmenti parapetnih ploča i kamene plastike, koji ukazuju na originalnost i pripadnost ranohrišćanskoj bazilici iz V-VI vijeka, koja se nalazila na mjestu današnjeg kompleksa.
Tokom zemljotresa 15. aprila1979. gotovo potpuno je uništen. Rezultati arheoloških istraživanja su pokazali postojanje fragmenata mozaika, koji je nekada pokrivao pod, najvjerovatnije, ranohrišćanske bazilike iz V ili VI vijeka, što doprinosi da Manastir predstavlja pravu rijetkost na ovim prostorima.
Duhovni i politički centar
Istorija Crne Gore, Boke i Grblja tijesno je vezana za Manastir Podlastvu. Kao zborno mjesto svih Grbljana, vjekovima je predstavljao važan duhovni i politički centar u kome su se osmišljavale i donosile odluke relevantne za dalji istorijski hod ovog područja. U njemu je donešen Grbljanski zakonik i „pečatani“ važni ugovori i odluke od istorijskog značaja.
Pisani izvori kazuju da su se u ovom Manastiru održavali i važni istorijski sastanci. Mitropolit crnogorski Petar I sastao se sa komandantom Boke, francuskim generalom Loristonom, 14. oktobra 1807. godine, radi dogovora oko niza političkih pitanja, nešto kasnije 2. januara1808. godine održan je sastanak crnogorskog vladike i francuskih generala Marmona i Bertrana, na kome se dogovaralo oko utvrđivanja granica i postizanja pograničnog mira, što ovom kulturnom dobru daje istorijski značaj.
Posljednji sanacioni radoviizvedeni su u periodu između 1982-93. godine, nakon što je crkva stradala, u katastrofalnom zemljotresu 1979.
Radove je izvodio tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Regionalni zavod –Kotor. Tokom trogodišnje kampanje 1981-1984. u radu su učestvovali i eksperti ICCROM-a iz Rima
Manastirski kompleks Podlastva je teško pogođen razornim zemljotresom 15. aprila 1979. godine. Njegova rušilačka snaga posebno je pogodila manastirsku crkvu, oslikanu živopisom. Pucanje zidova teško su oštetili zidno slikarstvo.
Svod Crkve se obrušio u unutrašnjost, potiskujući zidove masom od oko 22m3 izmiješanih fragmenata sige sa fresko-dekoracijom, djelovima krovne konstrukcije i ostalim građevinskim materijalom, kao i djelovima crkvenog namještaja. Ova razaranja su pokazala djelove objekta iz nekih ranijih epoha o kojima se samo pretpostavljalo.
Pored gotičkog svoda otkriven je i stariji živopis iz 15. vijeka koji se nalazio na južnom zidu i dijelu oltarskog prostora. Freske su, nažalost, dosta oštećene, ali sačuvani likovi Sv. Nikole i Sv. Đorđa ukazuju na visoke umjetničke domete njihovih majstora.
Neočekivana otkrića
Arheološka i konzervatorska istraživanja, vršena u enterijeru Crkve i priprate, kao i u njihovoj neposrednoj blizini, dala su niz neočekivanih značajnih podataka koji su uveliko promijenili sliku o genezi i arhitekturi Manastira Podlastve.
Među brojnim nalazima u toku trogodišnje istraživačke kampanje posebno interesovanje izazvali su otkrivanjedjelova stare mozaičke podne dekoracije, fragmenata dekorativne plastike i djelova arhitekture iz raznih perioda. Izuzetno značajnim pokazalo se otkrivanje većeg fragmenta mozaika u središnjem dijelu naosa Crkve i ispred zapadne fasade.
Isto tako, prilikom istraživanja grobova u priprati nađeni su fragmenti dekorativne plastike - djelovi kamenih ploča, sekundarno upotrijebljenih za formiranje grobne rake, ukrašenih sa obije strane reljefnim ukrasima. Sudeći po sličnim predstavama koje se susrijeću na starim oltarskim pregradama, moguće je da fragmenti dekorativne plastike iz Podlastve predstavljaju dio nekog starog kamenog ikonostasa.
U pokušaju traženja analognog dijela fragmentima iz Podlastve došlo se do podatka da se njihov ukras stilski podudara sa detaljima dekorativne arhitektonske plastike i djelovima crkvenog namještaja kasnoantičke skulpture sa kraja V i početka VI vijeka, kakva je u više primjeraka konstatovana u nekadašnjoj provinciji Prevalis i u Boki Kotorskoj.
Fragmenti mozaika i dekorativne plastike pronađeni prilikom arheoloških istraživanja u Podlastvi upućuju na zaključak da se na mjestu sadašnje Crkve posvećene Rođenju Bogorodice u dalekoj prošlosti nalazila ranohrišćanska bazilika, izgrađena početkom VI vijeka.
Dalja istraživanja - pronalazak krstoobrazne krstionice, tipa "piscine", kao i jednog fragmenta starog zida, sa sjeverne strane crkvene priprate potvrđuju izrečeno mišljenje.
O srednjevjekovnom položaju manastiraPodlastvai njegove okoline, pisanim i materijalnim tragovima uIstoriji Crne Gorepostoji obimna odrednica.
Dukljanska župa Grbalj
Ona vezuje istorijski cijeli ovaj kraj za Dukljansku župu Grbalj.
Budva sе u pojеdinim istorijskim momеntima vеzivala i za susjеdnu župu Grbalj.Tako, na primjеr, Budvom i Grbljеm jе, prеma glavi XLI Barskog rodoslova, upravljao Bodin još za života kralja Radoslava, kao svojim posjеdom.
Župa Grupuli, današnji Grbalj — dobio jе imе od antičkog grada Acruvium, što nе znači da sе Acruvium nalazio u Grblju. Župa sе protеzala u pravcu sjеvеrozapad-jugoistok od polja u zalеđu Budvе do polja uz morе, u dnu Tivatskog zaliva (danas sе ovo poljе naziva samo Župa). Planinе su odvajalе župu od mora.
Cеntar župе bio jе oko današnjеg sеla Vranovića, gdjе, kraj crkvе sv. Stеvana ima fragmеnata prеromanskе plastikе. Sa ovе crkvе vjеrovatno potičе latinski natpis sa počеtka IX vijеka o podizanju crkvе Sv. Stеvana od stranе ktitora Huroga i Danе.
Kroz župu jе prolazio put koji jе Budvu vеzivao sa Kotorom prеko prеvoja Trojicе, dok sе prеtpostavlja da sе jеdan krak od Trojicе odvajao prеko Kavča za Tivat.
Osvrt Pavla Mijovića
Iz kapitalnog djela "Kulture Crne Gore"pokojnog akademikaPavla Mijovića, jednog od naših najznačajnijih proučavalaca kulturne prošlosti i prvog predsjednika Crnogorskog PEN centra, objavljujemo dio posvećen ranohrišćanskim spomenicima kulture na teritoriji rimske provincijePrevaliskoja odgovara današnjoj Crnoj Gori, u kojem se osvrće na manastir Podlastvu.
“Nepunih desetak kilometara od Gomilica, kod manastira Podlastva na ivici Mrčeva polja autopsijom se nalazi više odlomaka keramike uz čitav jedan kompleks građevina rasutih na prostoru od 2 hektara, s kvaderima različitog opusa, s vratnicama, s jednim kapitelom dekorisanim vegetabilnim motivima i pticom.
U tom kompleksu izgleda da se pomalja jedan tetrakonhos, barem tako bi trebalo zaključiti po ostacima dvije apside na istoku i zapadu i jedne treće, na jugu ili sjeveru - neizvjesno po izvještaju I. Pušića.
Ova treća ima prečnik od 5 metara, a spolja je pojačana prislonjenim pilastrima (lezenama). Podsjetimo se da lezene ima stara apsida Rize Bogorodice u Bijeloj, koja ne bi mogla biti starija od preromantičkih crkava, s nešto širim lezenama, kao što su one Sv. Tome u Kutima i Sv. Mihaila na Stonu.
Ova upoređenja, međutim, ne treba drukčije shvatiti nego kao podsticaj za istraživanje kompleksa u Podlastvi o kojemu nauka za sada ništa ne zna. Ali i ovdje, kao i na drugim sličnim mjestima sa starijim agrlomeracijama, s postojanjem manastira za koji se kaže da je čak iz doba cara Dušana, treba držati na umu redovnu pojavu kontinuiteta kasna antika - srednji vijek.”
Dragocjeni podaci
Takođe prenosimo i dio rada Dragice Đurašević – Miljić “Sudbina ranosrednjovjekovnih spomenika u Crnoj Gori”, u kojem se osvrće na istraživanja obavljenim na manistiru Podlastva.
“Najnovijim istraživačkim i konzervatorskim radovima u manastiru Podlastva došlo se i do dragocjenih podataka koji govore o ranoj istoriji ovog važnog srednjovjekovnog spomenika, zahvaljujući, prije svega, ranohrišćanskoj četvorolisnoj krstionici koja je otkrivena u temeljnoj zoni južnog konaka, a datirana je u VI vijek.
Krstionica je, kao i ostaci mozaika pronađeni ispod kamenog poda crkve, pripadala ranosrednjovjekovnoj bazilici na čijim je temeljima, kasnije, podignuta crkva.”
Kada Crkva Srbije promijeni izgled kulturnog dobra
I, izgleda da će se na tome stati, jer neke buduće generacije istraživača kojebudu zainteresovane da više saznaju o tom periodu istorije, moraće prvo da zaobiđu “neznatna” višetonska betonska i armaturna odstupanja od projekata i zahtjeva službi zaštite kulturnih dobara.
Naime Crkva Srbije je, ne obazirući se na inspekcijske nalaze i mišljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, sredinom prošle decenije vršila nelegalne radove dogradnje na Manastiru Podlastva i privela ih kraju. Time je bila nastavljena ustaljena praksa devastacije crnogorske kulturne baštine.
Projekat sanacije i rekonstrukcije konaka Manastira Podlastva u Grblju, bio je izrađen 1997. godine, od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izvodeći radove na manastiru Podlastva i postupajući po tom projektu Crkva Srbije je na neslavan način uspjela da promijeni izgled ovog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Kako to izgleda kada Crkva Srbije promijeni izgled kulturnog dobra možete vidjeti na fotografijama koje Portal Analitika objavljuje, a fotografisane su prije, u toku i na kraju radova.
Dovoljan je samo jedan pogled na konak manastira Podlastva da se dobije kompletna slika: dograđivanjem, pregrađivanjem, izmjenama, obavljenim tokom posljednjih decenija, definitivno je nestao prvobitni izgled kulturno-istorijskog spomenika poznatog i van granica Crne Gore.
