U Crnoj Gori i dalje ne postoje ažurirani i precizni podaci o broju oboljelih od malignih oboljena, te se obično koriste podaci Globocana i dostupni podaci iz Registra za maligne neoplazme Instituta za javno zdravlje Crne Gore, kazala je za Portal Analitika povodom Svjetskog dana borbe protiv raka izvršna direktorica NVO “Diši” Maja Gardašević.
Kako navodi, najviše zabrinjava podatak da od malignih oboljenja sve češće obolijevaju mlade osobe.
“Sa sigurnošću možemo reći da se ta ljestvica neslavno spustila. Malignitet kao bolest sve više pogađa i mlade ljude u dvadesetim godinama, a ozbiljnije forme bolesti se mogu primijetiti i kod lica u radim tridesetim”, ističe Gardašević.
Poražavajuće brojke
Žene najčešće, kaže, obolijevaju od raka dojke.
“Sjetimo se oktobra u kojem smo izašli sa poražavajućim brojkama o stopi obolijevanja. Prema procjenama GLOBOCAN-a za 2022. godinu broj novih slučajeva raka dojke kod žena u Crnoj Gori je iznosio 416 što je za brojčano malu Crnu Goru alarmantan podatak”, upozorava ona.
Podsjeća da je najmlađa pacijentkinja sa karcinomom dojke koja im se obratila za podršku imala svega 24 godine bez pozitivne porodične anamneze,što nas, kaže, upozorava da genetika nije ključni faktor kada govorimo o ovoj temi, kao ni vjerovanja da se to dešava samoženama posle 40 godina.
“Ono što nas je kroz statistiku naše organizacije zabrinulo jeste i porast broja hematoloških maligniteta, konkretno Non Hočkinovog limfoma, posebno kod žena starosti do 50 godina. Karcinom grlića materice je, takođe, visoko pozicioniran i to kod žena mlađe dobi, kao i melanom. Kada govorimo o muškarcima, tu se, prema našim iskustvima, izdvaja karcinom pluća i karcinom grla”, kaže Gardašević.
Pored saznanja o postojanju maligne bolesti, koje je samo po sebi izuzetno stresno kako za oboljelog tako i za cjelokupnu porodicu, smatra da su Institucije kao podrška oboljelima zakazale.
“Ovdje konkretno govorimo o Centrima za socijalni rad širom Crne Gore i prvostepenim komisijama koje u pojedinim gradovima nisu zasijedale gotovo godinu dana i imaju preko 1400 predmeta na čekanju. Skandalozne odluke prvostepenih komisija, koje je naša organizacija objavljivala, govore da država ima novca za putovanja, nove automobile, hranu i piće, ali ne i za lične invalidine pacijentima sa metastazama u moždanom parenhimu, kostima, jetri”, ističe sagovornica Analitike.
Kako dodaje, taj iznos je 303 eura.
“Dešavalo se da i pored uredno predate dokumentacije komisije i ne opišu postojanje karcinoma! Imali smo situacija gdje je iznos tuđe njege odobren na pola godine, pa se pacijenti pitaju da li komisije misle da će karcinom da se za taj perod povuče”, kaže Gardašević.
Zdravstvene ustanove imaju kapaciteta, ali organizacija jako loša
Ona ukazuje da, po njenom mišljenju, zdravstvene ustanove u Crnoj Gori imaju kapaciteta da se nose sa izazovima, ali da je organizacija generalno jako loša, a rad često netrasparentan.
Dodaje da, iako postoji najnovija terapija za liječenje, pacijenti prijavljuju da često nedostaju ljekovi poput ZOLADEXA, za koji je kao zamjena služio RESELIGO, kojeg sada, takođe, nema.
“Neke od pacijentkinja prijavljuju da im nije nuđena zamjena već su lijek morali kupiti o svom trošku. Pacijentima je jako stresno da se naviknu na terapiju koja se često mijenja. Dolazilo je i do nestašica ZOMETE”, ističe ona.
Sagovornica Analitike naglašava da je zabrinjavajući i odnos poslodavaca prema zaposlenima kojima je dijagnostifikovan karcinom.
“Poslodavci nerijetko nemaju razumijevanja prema pacijentima u trenucuima kad saznaju da su bolesni. Dešava se i da im se prijeti da će ostati bez posla ako nastave bolovanje. Ne možemo govoriti o psihološkoj podršci, a imati ovakav sistem. Nedopustivo je”, smatra Gardašević.
NVO “Diši” se, kaže, prije svega trudi da javnost sazna za probleme koje pacijenti sa dijagnozom maligniteta nisu u mogućnosti sami da riješe.
“Djelujemo na polju inicijativa, od kojih je trenutno aktuelna Inicijativa o besplatnoj rehabilitaciji onkoloških pacijenata u Igalu i tu čekamo formiranje radne grupe. Takođe, radimo na inicijativama za izmjene i dopune zakona, kao I predloga lokalnim samoupravama”, kaže ona.
Podsjeća da je Vodovod u Baru usvojio njihovu inicijativu o subvencijama, a DOO Komunalne usluge Bar takođe podržale priču i omogućili 50 odsto popusta na komunalne usluge za pacijente oboljele od carcinoma.
“Pored svega ovoga, doniramo perike i turbane, kojih zahvaljujući donacijama imamo zaista puno, obezbjeđujemo drva, hranu i podrška smo im prilikom zapošljavanja ili odlaska na liječenje. Svi nam se mogu obratiti putem instagram stranice NVO DIŠI ili na broj telefona 069 587714 koji je aktivan svakim danom od 9- 14 h”, poručuje Gardašević.
Ujedinjeni kroz jedinstvenost
Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svakog 4. februara, a tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Ujedinjeni kroz jedinstvenost”, što označava važnu promjenu prema pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku.
Ova inicijativa naglašava razumijevanje i adresiranje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega budu prilagođeni različitim perspektivama i iskustvima.
Rak je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu sa blizu 20 miliona novih slučajeva u 2020. godini i 10 miliona umrlih od raka u 2020. godini.
Narednih godina Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) očekuje, nažalost, da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 20 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom, što iznosi porast od oko 50 % u odnosu na 2020. godinu.
